Španjolske i ostale europske sorte: Negret, Pauetet, Fertile de Coutard, Segorbe¶
Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom — provjerite prije primjene
Ovaj je članak automatski sastavljen iz zbirke literature o lješnjaku uz pomoć umjetne inteligencije i može sadržavati pogreške ili zastarjele podatke. Služi kao polazište za daljnje istraživanje, a ne kao stručni savjet. Doze, sredstva i rokovi su informativni te ovise o sorti, lokaciji i važećim propisima — obavezno provjerite kod savjetodavne službe i na službenim izvorima prije primjene.
Mediteranske i zapadnoeuropske sorte lijeske (Corylus avellana L.) — španjolske Negret i Pauetet, sorta nesigurnog podrijetla Segorbe te francuska Fertile de Coutard (sinonim Barcelona) — čine okosnicu industrijske proizvodnje lješnjaka u sjeveroistočnoj Španjolskoj (Katalonija, osobito provincija Tarragona) i jugozapadnoj Francuskoj, a Barcelona je preko Oregona postala i najraširenija europska sorta u SAD-u. Ovaj profil objedinjuje agronomska svojstva tih sorti — habitus, plod i jezgru, randman, rodnost, otpornost na bolesti i štetnike te, što je za proizvođača presudno, njihovu ulogu u kombinacijama sadnje i kao oprašivača. Sažetak se temelji na zbirci literature o lješnjaku (RAG korpus) i javnim izvorima.
Fertile de Coutard / Barcelona — primarni profil je drugdje
Sorta Barcelona i francuska Fertile de Coutard (u nas i „Rodni kutard") ista su sorta. Da se izbjegnu proturječne brojke, cjeloviti profil te sorte — agronomija, plod i jezgra, fenologija, S-aleli i oprašivači — vodi se u članku Barcelona, Ennis i Hall's Giant. Ovdje je obrađujemo samo u kontekstu mediteranskih nasada i oprašivačkih shema te u njoj upućujemo na primarni profil. Brojčani podaci u oba članka usklađeni su prema istim izvorima.
Zašto je kombinacija sorti obavezna¶
Prije pojedinačnih profila važno je razumjeti zajednički nazivnik svih ovih sorti: lijeska je vjetrooprašivana, cvjeta usred zime do ranog proljeća, a velika većina sorti je autosterilna (samobesplodna) i izrazito dihogamna — muški (rese) i ženski cvjetovi iste sorte ne cvatu istovremeno. Zbog toga jedna sorta, makar u nasadu bilo na stotine grmova istog imena, ne može sama sebe oploditi.
- U nasade se zato sadi najmanje tri međuplodne (međusobno kompatibilne) sorte kako bi se preklopila duga i nepredvidiva cvatnja.
- Sorte u nasadu dijele se na glavne (najzastupljenije, nose prinos), dopunske i oprašivače. Prema španjolskom iskustvu jedna sorta nije zastupljena s više od ~43 %, a oprašivači ne bi trebali zauzimati više od ~25 % površine (u Francuskoj se predlaže 20–30 % oprašivača).
- Oprašivače treba rasporediti na udaljenosti do ~30 m od glavne sorte; iako vjetar nosi pelud i do 1 km, bolji se rezultati postižu na manjem razmaku.
- Pri izboru oprašivača presudno je vremensko preklapanje cvatnje rasa oprašivača s receptivnošću žiga glavne sorte te pelud-kompatibilnost (S-aleli). Sam podatak „A oprašuje B" vrijedi samo ako se cvatnje podudaraju u danoj lokaciji i godini.
Dihogamija u praksi. Sorte se dijele na protandrične (prvo rese, npr. Fertile de Coutard) i protoginične (prvo ženski cvjetovi, npr. Negret). Kombiniranjem protandričnih i protoginičnih sorti lakše se pokriva cijelo razdoblje cvatnje.
Negret — vodeća španjolska industrijska sorta¶
Negret (C. avellana) podrijetlom je iz Španjolske, gdje je vodeća sorta lijeske, osobito u Kataloniji (najraširenija je u nasadima provincije Tarragona). To je klasična sorta visoke kvalitete jezgre za konditorsku (čokoladnu) industriju.
- Habitus i bujnost: grm osrednje (srednje) bujnosti, uspravnog rasta, s poluširokim krošnjama. Obilno tjera korijenove izdanke (suckers), što znači veće troškove održavanja (redovito uklanjanje izdanaka). Vidi posebnu napomenu o bujnosti niže.
- Cvatnja: rano cvjeta; protoginična je sorta.
- Plod: srednje veličine, oko 3 g, dimenzija ~20,5 × 16,9 × 14,6 mm, okruglast (indeks ~0,77), pomalo duguljast; u gronji 3–4 ploda. Ovojnica malo dulja od ploda, na rubovima izrazito pilasta; zreli plodovi lako ispadaju iz ovoja (povoljno za berbu). Ljuska je tanka i lako lomljiva, prugasta, tamne havana boje.
- Jezgra: dobrog okusa, lako ispada iz ljuske; pri prženju se kožica dobro odvaja. Randman jezgre ~47,7 % (literaturni navod; selekcije bez virusa navode 47–49 %). Prosječna masa jezgre oko 1,1 g.
- Kemijski sastav jezgre (sezona 2020., orijentacijski): mast ~66,7 %, proteini ~13,1 %, ugljikohidrati ~15,5 %, pepeo ~2,4 %, voda ~2,5 %.
- Slabosti: obilna izbojnost iz korijena, sklonost željezovoj klorozi na vapnenim tlima te izražavanje slabe bujnosti u dijelu uvjeta uzgoja (vidi niže).
Napomena o bujnosti Negreta (usklađenje podataka)¶
U literaturi se za Negret istodobno nalaze naizgled proturječni navodi — „osrednje (srednje) bujnosti" i „srednja do niska bujnost". Razlika nije pogreška, nego ovisi o uvjetima uzgoja:
- Sortna (genetska) bujnost Negreta je osrednja (srednja) — tako ga opisuju hrvatski i talijanski pomološki pregledi (Pavlović, Miljković) kad opisuju samu sortu.
- U praksi u Tarragoni, gdje se Negret tradicionalno uzgaja na vlastitom korijenu, stabla razvijaju slabu bujnost (medium-to-low vigour), željezovu klorozu i obilnu izbojnost — to su tri vezana agronomska problema koje opisuju katalonska istraživanja (IRTA).
Drugim riječima: inherentno je sorta srednje bujnosti, ali na vlastitom korijenu i na zahtjevnim (vapnenim, sušnim) tlima izražava slabu bujnost. Upravo zato se Negret danas sve češće cijepi na podloge koje ne tjeraju izdanke i bolje podnose sušu (vidi sljedeću cjelinu).
Negret na nesamoizdanjivim podlogama (C. colurna)¶
Da bi se istovremeno riješili izdanci, slaba bujnost i kloroza, novija istraživanja i rasadnička praksa Negret (i odabir bez virusa, npr. Negret-N9) cijepe na nesamoizdanjive podloge, prije svega medvjeđu lijesku (Corylus colurna):
- C. colurna ne tjera korijenove izdanke, razvija veliku i duboku korijenovu mrežu te je prikladna i za siromašnija, skeletna tla.
- Cijepljena stabla bolje podnose sušu i u pravilu pokazuju veću bujnost, dužinu jednogodišnjih izbojaka i rodnost od onih na vlastitom korijenu (jer dublji korijen smanjuje sušni stres).
- Cijena cijepljenih sadnica je viša, ali se uštedi na trajnom uklanjanju izdanaka i dobiva otporniji nasad.
- Pozor: nisu sve kombinacije sorta × podloga jednako uspješne — kompatibilnost i ponašanje cijepa treba potvrditi za konkretnu podlogu (osim C. colurna koriste se i selekcionirane podloge C. avellana).
Negret kao oprašivač. Negret se u literaturi navodi kao oprašivač sorti Fertile de Coutard / Barcelona i Cosford te Dugog španjolskog. Pozor: pojedina istraživanja utjecaja izvora peluda našla su da peludom Negreta nije uvijek postignut zadovoljavajući učinak — zato Negret kao oprašivač treba potvrditi za konkretnu kombinaciju; pouzdanijim se pokazao Davijana.
Pauetet (Pautet, Pauete) — bujna katalonska sorta¶
Pauetet (sinonimi Pautet, Pauete, d'en Bardina) španjolska je sorta podrijetlom iz područja Alcover (provincija Tarragona), selekcionirana iz slobodnog oprašivanja zbog dobrih svojstava ploda i rodnosti.
- Habitus: razvija vrlo bujne grmove; habitus poluuspravan do uspravan.
- Cvatnja / vegetacija: cvjeta i počinje vegetirati srednje kasno.
- Rodnost: rano ulazi u produktivnu dob i vrlo dobro, redovito rađa; u kumulativnim pokusima navodi se i do ~35 kg/stablo.
- Plod: sitan do srednje krupan, okruglasto-duguljast, ujednačene veličine, debljine ~16–18 mm; prosječna masa ~1,9–2,4 g. Ovoj vrlo dlakav, malo dulji od ploda, pri vrhu proširen i pilast; zreli plodovi ispadaju iz ovoja (olakšava berbu). Ljuska tanka (~1,1–1,2 mm), tamne havana boje; vrlo se dobro ljušti od ovojnice (90–100 %).
- Jezgra: okruglasta, ~0,9–1,2 g; randman jezgre vrlo visok — 46–50 % (dio izvora navodi i ~50 %), što je čini zanimljivom za industriju. Pri prženju se kožica slabo odvaja (nedostatak za neke namjene).
- Otpornost: osjetljiva na antraknozu i bakteriozu, srednje osjetljiva na pepelnicu.
Fertile de Coutard (= Barcelona) u mediteranskim nasadima¶
Cjeloviti profil ove sorte (morfologija ploda, randman, S-aleli S1 S2, alternativna rodnost, EFB) nalazi se u članku Barcelona, Ennis i Hall's Giant. Ovdje sažimamo samo ono što je relevantno za kombinaciju s mediteranskim sortama iz ovog profila:
- Bujnost. U mediteranskim/istarskim uvjetima Fertile de Coutard je vrlo bujna — u pokusu u Istri (na podlozi C. colurna, razmak 5 × 5 m / 400 stabala/ha) postigla je najveću bujnost i najširu krošnju od svih sedam ispitivanih sorti (razlika visoko signifikantna). To je čini najzahtjevnijom za razmak sadnje u ovoj skupini.
- Fenologija. Rano cvjeta i protandrična je (prvo rese), s iznimno dugim razdobljem receptivnosti ženskih cvjetova — pa se dobro slaže s protoginičnim Negretom i s Davijanom.
- Zrenje. Sazrijeva kasno, što je njezin glavni agronomski nedostatak jer berba pada u kišno razdoblje — planirati sušenje i doradu.
- Oprašivanje (u kontekstu ovog profila): dobri partneri su Davijana (vrlo kompatibilna), Negret (uz oprez — nije uvijek zadovoljavajući), Dugi španjolski, Cosford i Segorbe.
Pojmovna napomena. Iz sjemenjaka Fertile de Coutard nastala je u Bordeauxu novija stolna sorta (od 1992. glavna stolna sorta u Francuskoj): vrlo bujna, rano rodna, plod ~3,6–4,5 g, ljuska havana boje 1,2–1,3 mm, randman 43–48 %; kasno zrenje i osjetljivost na bakteriozu/antraknozu su joj mane. Ne treba je brkati s matičnom sortom Barcelona/Fertile de Coutard.
Segorbe — sorta nesigurnog podrijetla, cijenjena kao oprašivač¶
Podrijetlo sorte Segorbe nije pouzdano utvrđeno
Izvori se ne slažu oko podrijetla sorte Segorbe. Dio hrvatske literature (Miljković, 2018., u radu PBF-a o kemijskom sastavu) izrijekom navodi da je sorta „porijeklom iz Francuske", dok drugi izvori (npr. Mitar, 2016.) Segorbe vode kao španjolsku sortu — što je u skladu i s nazivom mjesta Segorbe u pokrajini Castellón (Valencijska zajednica, Španjolska). Podatak o podrijetlu stoga treba uzeti s rezervom dok se ne potvrdi iz primarnog, pouzdanog izvora; u nastavku navodimo agronomska svojstva oko kojih izvori suglasno izvještavaju.
U praksi je Segorbe posebno cijenjena zbog oprašivačkih svojstava — često se sadi kao oprašivač uz sorte krupnog ploda.
- Habitus: vrlo bujni grmovi/stabla, uspravnog do poluuspravnog habitusa. Cvjeta i počinje vegetirati kasno.
- Rodnost: rano ulazi u produktivnu dob; rađa dobro do umjereno.
- Plod: okruglast, bočno malo uplošten, ujednačen, ~2,6–3,1 g (dio izvora navodi srednje krupan, okruglasto-duguljast). Ljuska svijetlo duhanske boje; pri lomu se pokazala otpornijom od nekih drugih sorti. Od ovojnice se ljušti 80–90 %.
- Jezgra: promjenjivo okruglasta, ~0,99 g; randman ~43 % (jedan izvor navodi „do 45 %"); pri prženju kožica se srednje odvaja. Glavna namjena: industrijska prerada.
- Otpornost: osjetljiva na pepelnicu i grinje (lijeskova grinja), manje osjetljiva na bakteriozu i antraknozu.
- Uloga: uz vlastiti prinos, vrijednost joj je ponajviše u kompatibilnosti kao oprašivača za komercijalne sorte krupnog ploda (navodi se i kao oprašivač Barcelone; S-aleli S9 S23).
Usporedna tablica agronomskih svojstava¶
| Sorta | Podrijetlo | Habitus / bujnost | Cvatnja | Dihogamija | Masa ploda (g) | Randman jezgre (%) | Glavna namjena | Ključne slabosti |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Negret | Španjolska (Katalonija) | uspravan; sortno osrednja, na vlastitom korijenu često slaba | rano | protoginična | ~3,0 | ~47,7 (47–49) | konditorska / industrija | izdanci iz korijena, Fe-kloroza, slaba bujnost na vlastitom korijenu |
| Pauetet | Španjolska (Tarragona/Alcover) | uspravan, vrlo bujan | srednje kasno | — | ~1,9–2,4 | 46–50 | industrija | antraknoza, bakterioza; slabo ljuštenje kožice |
| Fertile de Coutard (Barcelona) | Francuska (JZ) | poluuspravan, vrlo bujan | rano | protandrična | ~3,0–4,2 | 39–45 | industrija / stolno | kasno zrenje (kišna berba), alternativna rodnost, EFB izvan EU |
| Segorbe | nesigurno (FR ili ŠP / Castellón) | uspravan, vrlo bujan | kasna | — | ~2,6–3,1 | ~43 (do 45) | industrija + oprašivač | pepelnica, grinje |
Brojke su literaturne i orijentacijske; mijenjaju se s tipom/klonom, podlogom, lokacijom i godinom. Za nabavu i planiranje uvijek se osloniti na podatke rasadnika i lokalne pokuse. Cjelovite brojke za Fertile de Coutard / Barcelonu vidi u primarnom profilu.
Uloga u kombinacijama sadnje (oprašivačke sheme)¶
Ove sorte često ulaze u istu shemu jer im se cvatnje djelomično preklapaju, a uloge nadopunjuju. Sljedeća tablica sažima oprašivačke veze iz literature — primijeniti uz lokalnu provjeru preklapanja cvatnje.
| Glavna sorta | Navedeni oprašivači (literatura) | Napomena |
|---|---|---|
| Fertile de Coutard / Barcelona | Davijana, Negret, Dugi španjolski, Cosford, Segorbe, Mortarella, Imperiale di Trebisonda, Corabel, Butler, Merveille de Bollwiller | Davijana vrlo kompatibilna; Negret nije uvijek zadovoljavajući; izvan EU paziti na EFB. S-aleli i potpuni popis: primarni profil |
| Negret | (kombinirati s dopunskim katalonskim sortama i Davijanom) | protoginična → dobro je para protandričnim sortama |
| Pauetet | dopunjuje katalonski sortiment (Negret i dr.) | srednje kasna cvatnja pomiče preklapanje |
| Segorbe | sama često u ulozi oprašivača krupnoplodnih sorti | cijenjena radi pelud-kompatibilnosti (S9 S23); kasna cvatnja pokriva kraj sezone |
Praktična pravila slaganja nasada:
- Najmanje 3 međuplodne sorte; glavna sorta ≤ ~43 % (španjolska praksa), oprašivači ≤ ~25 % (Francuska 20–30 %).
- Oprašivače rasporediti unutar ~30 m od svakog reda glavne sorte (npr. svaki 5.–8. red ili u kombinaciji više oprašivača s ranom i kasnom cvatnjom).
- Pokriti cijelu cvatnju parovima protandrične + protoginične sorte (npr. Fertile de Coutard ↔ Negret) i dodavanjem kasnocvatuće sorte (Segorbe).
- Uskladiti zrenje unutar nasada koliko je moguće radi organizacije berbe; svjesno odabrati hoće li nasad imati i kasnozrelu sortu (Fertile de Coutard) uz rizik kišne berbe.
- Bujnost diktira razmak: vrlo bujne sorte (Fertile de Coutard, Pauetet, Segorbe) traže veći razmak (npr. 5 × 5 m / ~400 stabala/ha na podlozi C. colurna) nego sortno osrednje bujni Negret.
Cijepljenje na Corylus colurna — kada i zašto¶
Iako se mnoge mediteranske sorte tradicionalno uzgajaju na vlastitom korijenu, za nasade na vapnenim i sušnim tlima (kakvih je dosta u Hrvatskoj) cijepljenje na medvjeđu lijesku (C. colurna) rješava više problema odjednom:
| Problem na vlastitom korijenu | Učinak podloge C. colurna |
|---|---|
| Obilni korijenovi izdanci (Negret) | Podloga ne tjera izdanke → nema godišnjeg troška uklanjanja |
| Sušni stres, slaba bujnost (Negret na vapnencu) | Duboka korijenova mreža, bolja otpornost na sušu i veća bujnost/rodnost |
| Siromašna, skeletna tla | Podloga prikladna za siromašnija tla |
| Plitko korijenje | Veći i dublji korijenov sustav |
Nedostaci: skuplja sadnica, potreba za certificiranim cijepljenim materijalom i provjera kompatibilnosti cijepa s podlogom. U hrvatskim su rasadnicima cijepljene sadnice na C. colurna uobičajene — vidi sljedeću cjelinu.
Dostupnost u Hrvatskoj (realna slika)¶
- Sortiment hrvatskih rasadnika orijentiran je prije svega na domaće i talijanske sorte (Istarski dugi, Rimski, Tonda di Giffoni, Tonda Gentile i sl.), redovito ponuđene kao cijepljene sadnice na C. colurna. Specifične katalonske/španjolske sorte iz ovog profila (Negret, Pauetet, Segorbe) nisu rutinski dostupne „s police" u hrvatskim rasadnicima i obično ih treba posebno naručiti ili nabaviti od specijaliziranih (uvozničkih) dobavljača.
- Fertile de Coutard / Barcelona se u domaćoj literaturi i pokusima pojavljuje (npr. istarski pokusi na C. colurna), pa je dostupnija od španjolskih sorti, ali je i dalje treba tražiti ciljano.
- Praktična preporuka za HR: prije podizanja nasada provjeriti stvarnu dostupnost i rok isporuke kod ovlaštenih rasadnika, inzistirati na certificiranom sadnom materijalu (zdravstveno stanje, identičnost sorte) i, gdje tlo to traži, birati cijepljene sadnice na C. colurna. Za većinu hrvatskih lokacija realnija je okosnica nasada od domaćih/talijanskih sorti, uz španjolske sorte kao dopunu ili oprašivače ako se uspiju nabaviti.
Dostupnost, cijene i sortiment rasadnika mijenjaju se iz godine u godinu — gornje je opis trenutne općenite slike, a ne jamstvo; provjerite izravno kod dobavljača.
Otpornost na bolesti i štetnike — sažetak¶
| Sorta | Pepelnica | Bakterioza | Antraknoza | Grinje | Napomena |
|---|---|---|---|---|---|
| Negret | srednje | srednje | srednje | — | glavni problemi su Fe-kloroza i izdanci, ne bolesti |
| Pauetet | srednje osjetljiva | osjetljiva | osjetljiva | — | paziti na zaštitu lista i ploda |
| Fertile de Coutard | srednje osjetljiva | osjetljiva | osjetljiva | — | alternativna rodnost; izvan EU: rizik EFB (vidi primarni profil) |
| Segorbe | osjetljiva | manje osjetljiva | manje osjetljiva | osjetljiva | nadzor pepelnice i grinja |
Tanja ljuska i sporije očvršćivanje ljuske povezani su s većom osjetljivošću na ljeskotoča (Curculio nucum) — sorte poput Negreta i Pauetet s tankom ljuskom traže pažljiv nadzor ovog štetnika. Sredstva, doze i rokovi zaštite ovise o registraciji u RH i etiketi pripravka — provjeriti kod savjetodavne službe.
Praktične preporuke i česte pogreške¶
- Ne saditi monosortni nasad. Čak i kad je sorta navodno dobre rodnosti, bez kompatibilnog oprašivača prinos izostaje. Najčešća skupa pogreška.
- „Oprašivač s papira" nije dovoljan. Provjeriti preklapanje cvatnje na konkretnoj lokaciji; u toplijim/hladnijim mikrolokacijama pomaci u cvatnji mijenjaju kompatibilnost.
- Negret i izdanci + bujnost. Računati na trajni trošak uklanjanja izdanaka i na slabu bujnost na vlastitom korijenu — ozbiljno razmotriti cijepljene sadnice na C. colurna.
- Fe-kloroza na vapnenim tlima. Negret je osjetljiv; prije sadnje analizirati tlo i, po potrebi, planirati podlogu/ishranu željezom.
- Fertile de Coutard i kiša. Kasno zrenje znači berbu u kišnom razdoblju — planirati sušenje i doradu te razmotriti raniju dopunsku sortu.
- Segorbe kao „radni konj" oprašivanja. Ako su glavne sorte krupnoplodne i tražene na tržištu, Segorbe je dobra dopuna jer daje pelud (kasna cvatnja) i vlastiti industrijski rod.
- Provjeriti dostupnost prije plana. Španjolske sorte u HR nisu uvijek lako dostupne — uskladiti sortni plan sa stvarnom ponudom rasadnika.
- Brojke kao orijentacija. Randman, masa ploda i otpornost variraju s klonom, podlogom i lokacijom — uvijek tražiti certificirani sadni materijal i lokalne podatke.
Galerija¶
Izvori¶
Ovaj je članak AI-sažetak nastao iz zbirke literature o lješnjaku (RAG korpus) i javnih izvora. Glavni korišteni izvori:
- Miljković, I. i sur. — Kemijski sastav lješnjaka iz sezone 2020. (diplomski rad, PBF Sveučilišta u Zagrebu, repozitorij) — opisi sorti Negret, Pauetet, Segorbe i randmani; navod da je Segorbe „porijeklom iz Francuske".
- Mitar (2016.) / pregled sorti — Segorbe naveden kao španjolska sorta (popunjenost jezgrom do 45 %) — izvor neslaganja o podrijetlu.
- Pavlović, M. (2010.); Uzgoj lješnjaka (knjiga) — morfologija i oprašivači sorti Negret, Fertile de Coutard (Rodni kutard), Pauetet; udjeli oprašivača (ŠP ≤ 43 %, FR 20–30 %).
- Miljković, I. (2018.) — Rast i rodnost sorti lijeske na podlozi (Pomologia Croatica) — https://doi.org/10.33128/pc.21.3-4.2 — bujnost i rodnost Fertile de Coutard te prednosti podloge C. colurna (otpornost na sušu, veća bujnost/rodnost) u Istri.
- Vuković, D. i sur. (2018.), Poljoprivredni institut Osijek — Podloge za cijepljenje lijeske — C. colurna ne tjera izdanke, razvija veliku korijenovu mrežu, prikladna za siromašnija tla.
- Vodič za uzgoj lijeske (savjetodavna.hr / MPS, 2024.) — cijepljene sadnice na C. colurna (skuplje, ali bez izdanaka); certificirani sadni materijal; uklanjanje izdanaka 2–3 puta godišnje.
- Bernik, R.; Stajnko, D. (2006.) — Usporedba morfoloških i fizikalnih svojstava plodova triju sorata lijeske (Corylus avellana L.) — masa i dimenzije ploda Fertile de Coutard.
- Frutas-Hortalizas — Hazelnut: Types and varieties — https://www.frutas-hortalizas.com/Fruits/Types-varieties-Hazelnut.html
- Last Results in the Evaluation of 'Negret' Hazelnut Cultivar Grafted on Non-Suckering Rootstocks in Spain (ISHS / Acta Hort.) — https://www.actahort.org/books/1052/1052_18.htm
- Agronomical and Physiological Behavior of Spanish Hazelnut Selection "Negret-N9" Grafted on Non-suckering Rootstocks (Frontiers / PMC) — https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8845479/ — Negret „medium-to-low vigour", kloroza i izdanci na vlastitom korijenu u Tarragoni; cijepljenje na nesamoizdanjive podloge.
- Advances in Hazelnut (Corylus avellana L.) Rootstocks Worldwide (MDPI Horticulturae) — https://www.mdpi.com/2311-7524/7/9/267 — pregled podloga, uključujući C. colurna.
- Rasadnik Žižek — Cijepljena lijeska (Corylus colurna) — https://rasadnikzizek.hr/kategorija-proizvoda/sadnice-lijeske/ — dostupnost cijepljenih sadnica u HR (Rimski, Istarski dugi i dr.).
- Colurna.net — Cjenik / sadnice lješnjaka na C. colurna — https://colurna.net/cjenik-ljesnjak/ — domaći i talijanski sortiment cijepljenih sadnica.
- OSU Extension — Growing Hazelnuts in the Pacific Northwest: Pollination and Nut Development (EM 9074) — https://extension.oregonstate.edu/catalog/pub/em-9074-growing-hazelnuts-pacific-northwest-pollination-nut-development
- Effect/Influence of pollen source on nut and kernel characteristics of hazelnut (ScienceDirect) — https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0304423814002362
- Povezani članak Lijeskopedije: Barcelona, Ennis i Hall's Giant — primarni profil sorte Fertile de Coutard / Barcelona.
Doze, sredstva, rokovi i sortne brojke informativni su i ovise o sorti, lokaciji i važećim propisima — prije primjene provjerite kod savjetodavne službe i na službenim izvorima.