Ljeskov šiljokrilac (Curculio nucum)¶
Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom — provjerite prije primjene
Ovaj je članak automatski sastavljen iz zbirke literature o lješnjaku uz pomoć umjetne inteligencije i može sadržavati pogreške ili zastarjele podatke. Služi kao polazište za daljnje istraživanje, a ne kao stručni savjet. Doze, sredstva i rokovi su informativni te ovise o sorti, lokaciji i važećim propisima — obavezno provjerite kod savjetodavne službe i na službenim izvorima prije primjene.
Ljeskov šiljokrilac (Curculio nucum L.), u hrvatskoj praksi najčešće poznat pod nazivom ljeskotoč, najvažniji je i ekonomski najštetniji štetnik lijeske. Riječ je o kornjašu iz porodice pipa (Curculionidae) čija ličinka izgriza jezgru ploda iznutra i uzrokuje pojavu poznatu kao "crvljivost" lješnjaka. U rodnim nasadima može uzrokovati gubitke od 10 do 40 % uroda, a u nepovoljnim godinama, kada se na oštećenim plodovima naknadno razviju truleži, bilježi se i propadanje preko 50 % uroda. Upravo zato je razumijevanje njegove biologije, pravodobno praćenje i ciljano suzbijanje temelj zaštite svakog nasada lijeske.
Zašto je ljeskotoč najvažniji štetnik lijeske¶
Za razliku od mnogih štetnika koji oštećuju lišće ili pupove, ljeskotoč napada izravno tržišni proizvod — plod. Šteta je dvostruka:
- Izravna šteta — ličinka pojede jezgru, plod postaje "crvljiv", bezvrijedan i često prijevremeno otpadne.
- Neizravna šteta — ubodno mjesto koje ženka napravi rilom pri odlaganju jaja, kao i izlazni otvor ličinke, ulazna su vrata za gljivične bolesti (smeđa trulež Monilinia fructigena, Botrytis, Fusarium, siva pjegavost). Zato je crvljivost često udružena s truleži jezgre i posmeđenjem ploda.
Napadnuta jezgra postaje žute do smeđe boje, gubi okus (postaje kiselkasta), gubi sve prehrambene atribute i postaje neupotrebljiva. Ova je pojava izraženija u godinama s više oborina u svibnju i lipnju.
Biologija i razvojni ciklus¶
Prepoznavanje (morfologija)¶
| Stadij | Opis | Veličina |
|---|---|---|
| Odrasli kornjaš | Crvenkasto-smeđe boje, prekriven finim žuto-sivim dlačicama; glava produljena u dugo, usko i zakrivljeno rilo (rostrum) | 6–9 mm (rilo ženke ≈ duljina tijela) |
| Jaje | Pojedinačno, položeno duboko u plod, obično neuočljivo izvana | sitno |
| Ličinka | Beznoga (apoda), bjelkasta/krem boje, sa crvenkasto-smeđom glavom, savijena | naraste do ≈ 16 mm |
| Kukuljica | U zemljanoj komorici u tlu | — |
Ključni dijagnostički znak je dugo zakrivljeno rilo koje je kod ženke dugačko gotovo kao cijelo tijelo, dok je kod mužjaka kraće (otprilike za trećinu). Pomoću rila ženka buši plod do jezgre i u njega odlaže jaje.
Životni ciklus¶
Ljeskotoč u pravilu ima jedno pokoljenje godišnje, no dio populacije ima dvogodišnji (produženi) razvojni ciklus — pojedine ličinke ostaju u tlu (dijapauza) i kroz više zima prije nego se preobraze, što je strategija preživljavanja i objašnjava zašto se populacija ne može iskorijeniti jednom sezonom.
Tijek razvoja po sezoni:
- Proljeće (travanj–svibanj): Prezimjeli/novonastali odrasli kornjaši izlaze iz tla. Pojavljuju se obično početkom svibnja (od svibnja do kolovoza). Slijedi razdoblje dopunske ishrane — kornjaši grizu lišće i, što je važnije, buše mlade, tek zametnute plodiće (koji potom otpadaju).
- Kraj svibnja – srpanj: Parenje i ovipozicija. Ženka rilom probija ljusku ploda dok je još mekana, prije nego se potpuno odrveni, i u njega odlaže pojedinačno jaje. Najosjetljivija faza ploda za zarazu je kad je promjera 8–12 mm.
- Ljeto: Iz jaja se nakon otprilike tjedan dana izleže ličinka koja se hrani jezgrom oko mjesec dana, izgrizajući je iznutra.
- Kraj ljeta / jesen: Odrasla ličinka probuši izlazni otvor promjera 2–3 mm kroz ljusku, ispada na tlo i ukopava se (do dubine ≈ 40 cm) gdje gradi komoricu i prezimljuje. Tamo se kukulji (najčešće sljedeće sezone), a iz kukuljice nastaje novi kornjaš.
Plodnost: Procjene se razlikuju među izvorima — od 20–30 jaja do oko 40 jaja po ženki; jedna ženka tijekom života može oštetiti i preko 40 plodova (par i do ≈ 200 plodova).
Veza s odrvenjavanjem ljuske (osjetljivost sorti)¶
Osjetljivost sorti izravno je povezana s vremenom očvršćivanja (lignifikacije) ljuske. Kod sorti čija ljuska brže odrveni, ženka više ne može probiti plod rilom pa je ovipozicija onemogućena. Sorte koje kasnije odrvenjavaju ljusku ostaju dulje ranjive. To je razlog zašto se tajming napada (a time i tretmana) razlikuje po sortama i lokacijama.
Šteta na plodu ("crvljivost")¶
Praktični znakovi napada koje promatramo u nasadu:
- Prijevremeno otpadanje mladih plodića u proljeće/rano ljeto (posljedica dopunske ishrane i ranih uboda).
- Sitni ubodi na plodu (ulazno mjesto jaja) — često se ne vide.
- Izlazni otvor promjera 2–3 mm na ljusci kasnije u sezoni — siguran znak da je ličinka dovršila razvoj i napustila plod.
- Crvljiva jezgra — pojedena, s ekskrementima, smeđa, kiselkasta okusa.
- Naknadne truleži na plodovima oštećenima ubodom ljeskotoča.
Postotak oštećenih plodova u zaraženim rodnim nasadima tipično iznosi 10–40 %, a regionalni prosjek štete navodi se oko 10 %; u kombinaciji s truleži gubici mogu prijeći 50 %.
Praćenje (monitoring) i prag odluke¶
Suzbijanje ljeskotoča mora biti pravodobno i, u pravilu, preventivno — kad se crvljivost već vidi, kemijski je tretman zakasnio jer je ličinka zaštićena unutar ploda. Zato je praćenje populacije odraslih kornjaša ključno.
Kako pratiti — metoda otresanja¶
Najjednostavnija i u praksi najpouzdanija metoda je otresanje (otresavanje) stabala:
- Nasad obilazite u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, kad su kornjaši slabije pokretni i lakše padaju.
- Ispod krošnje kontroliranog stabla/grma postavite svjetliju prostirku (plahta, ceradu — bilo koji svjetli materijal).
- Stablo/grm snažno protresite nekoliko puta i prebrojite pale kornjaše.
- Pregled obavite na više pojedinačnih stabala raspoređenih po nasadu.
U literaturi se kao standard navodi i otresanje na bijeli okvir 50 × 50 cm, ili pregled uzorka od ≈ 10 stabala.
Prag odluke (kritični broj)¶
| Pokazatelj | Vrijednost | Napomena |
|---|---|---|
| Prag odluke (HR praksa) | 3–4 odrasle pipe po stablu/grmu | Najčešće citirana brojka u HR/regiji |
| Alternativni prag (TR izvor) | ≈ 2 odrasle jedinke (na uzorku 10 stabala) | Niži prag, oprezniji pristup |
| Kritično razdoblje praćenja | sredina svibnja → sredina srpnja | Od prve polovice svibnja do prve polovice srpnja |
Kada otresanjem nađete 3–4 kornjaša po stablu/grmu, to se smatra pragom za primjenu tretmana.
Veza s fenofazom (BBCH)¶
Štetnik prestaje s hranjenjem cvjetova i lišća te početkom lipnja prelazi na plodove (grozdiće) koji su u intenzivnom porastu — orijentacijski oko BBCH 69–71. Praktično pravilo iz starije literature: ljetno tretiranje radi se kad se plodovi razviju na 3–4 mm, a drugo u razdoblju od polovice lipnja do polovice srpnja.
| Približni rok | Fenofaza / stanje | Cilj |
|---|---|---|
| Proljeće (početak vegetacije) | kretanje vegetacije | grinje, lisne uši, gubar (ne ljeskotoč izravno) |
| Sredina svibnja – početak lipnja | plodovi 3–4 mm, BBCH ~69–71 | ljeskotoč (1. ljetni tretman), stjenice, uši, grinje |
| Polovica lipnja – polovica srpnja | rast i debljanje plodova | ljeskotoč (2. ljetni tretman), stjenice |
| Početak kolovoza | — | pepelnica |
Kemijsko suzbijanje¶
Kemijsko suzbijanje cilja odrasle kornjaše prije masovne ovipozicije — dakle u razdoblju dopunske ishrane i prelaska na plodove. Jednom kad je jaje položeno u plod, sistemični ili kontaktni insekticid teško doseže ličinku.
Registracija sredstava se mijenja
Popis dopuštenih sredstava i njihove doze redovito se mijenjaju. Prije svake primjene obavezno provjerite aktualnu registraciju u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) Ministarstva poljoprivrede: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Doze niže navedene su informativne i preuzete iz literature/etiketa različitih godina te ovise o sorti, lokaciji i važećoj registraciji.
Orijentacijske doze iz literature (informativno)¶
| Pripravak (djelatna tvar) | Orijentacijska doza | Karenca | Napomena |
|---|---|---|---|
| Calypso 480 SC (tiakloprid) | 0,2–0,3 l/ha, najviše 2 primjene | ~70 dana (K=70) | U HR literaturi izrijekom navođen za suzbijanje ljeskotoča; može se kombinirati s fungicidom (npr. Signum) i bakrom |
| Karate Zeon (lambda-cihalotrin) | prema etiketi | prema etiketi | U novijim HR obavijestima naveden kao registriran za ljeskotoč |
| Coragen SC (klorantraniliprol) | 0,18–0,3 l/ha (2×) | 14 dana | Za štetne kornjaše i gusjenice leptira |
| Decis 100 EC / Rotor / Scatto (deltametrin) | 0,1–0,5 l/ha (2×) | 30 dana | Piretroid, širok spektar |
| Carbosulfan (strana literatura, EU zabrana) | ~20 l/da (formulacija) | — | Iz starijih EU/TR pokusa — nije za primjenu u EU |
| Endosulfan / metomil (strana literatura) | — | — | Povučene/ograničene tvari — samo povijesni kontekst |
Važno: tvari poput endosulfana, carbosulfana, metiokarba, fentiona, fosalona i diazinona pojavljuju se u starijoj ili stranoj literaturi; mnoge su u EU povučene ili zabranjene i ne smiju se koristiti. Oslonite se isključivo na trenutno registrirane pripravke iz FIS-a.
Praktične smjernice za tretiranje¶
- Tajming je presudniji od izbora sredstva. Tretirajte kad praćenje pokaže prelazak praga (3–4 pipe/stablo), u fenofazi kad kornjaši prelaze na plodove.
- Tretirajte u hladnijem dijelu dana (jutro/večer) kad su kornjaši na biljci.
- Po potrebi se ljeskotoč može suzbijati istovremeno s fungicidnom zaštitom protiv truleži ploda i bakterioze (npr. Signum/bakar), čime se smanjuje broj prohoda.
- Pazite na karencu — berba lijeske je krajem ljeta/jeseni, a neki piretroidi imaju 30 dana karence.
- Razmak između tretmana i broj primjena držite u granicama etikete (npr. najviše 2 primjene tiakloprida po sezoni).
Nekemijsko suzbijanje¶
S obzirom na rastuća ograničenja u broju dopuštenih insekticida i sve veći udio ekološke proizvodnje, nekemijske mjere postaju sve važnije.
Mehaničke i agrotehničke mjere¶
- Otresanje i mehaničko uklanjanje kornjaša u rano jutro (ista metoda kao za monitoring može poslužiti i kao mjera smanjenja populacije u malim nasadima).
- Skupljanje i uklanjanje (spaljivanje) napadnutih i otpalih plodova — uklanja ličinke prije nego se ukopaju u tlo i tako smanjuje populaciju iduće godine.
- Zimska rezidba i uklanjanje napadnutih dijelova.
- Plitka obrada/kultivacija tla ispod krošanja može mehanički narušiti prezimljujuće stadije u tlu (uz oprez zbog korijena).
Izbor sorte¶
Sade se sorte s ljuskom koja brže odrvenjava, jer skraćuju razdoblje kad ženka može probiti plod i položiti jaje. To je dugoročna, vrlo isplativa preventivna mjera kod podizanja novih nasada.
Biološko suzbijanje¶
Biološke mjere protiv C. nucum sve se više istražuju i primjenjuju, posebno entomopatogene gljive i nematode koje ciljaju stadije u tlu:
| Biološki agens | Učinkovitost (iz pokusa) | Napomena |
|---|---|---|
| Beauveria bassiana (entomopatogena gljiva) | do 99,5 % smrtnosti kornjaša (vs ~63,5 % u kontroli) | Više izvora potvrđuje visoku učinkovitost na odrasle |
| Metarhizium anisopliae | do 100 % smrtnosti odraslih unutar 10 dana (laboratorij) | Obećavajući agens |
| Entomopatogene nematode (npr. Heterorhabditis, Steinernema) | 32–88 % učinkovitost u polju; perzistencija do ~9 tjedana | Doza reda ~500.000 IJs/m²; ciljaju ličinke/kukuljice u tlu |
Biološki pripravci najbolje djeluju kada se primjene ciljano na stadij i mikrolokaciju (npr. nematode u vlažno tlo na ličinke koje se ukopavaju). Učinkovitost u polju varira ovisno o vlazi, temperaturi i tajmingu.
Praktične preporuke i česte pogreške¶
Preporuke:
- Uvedite redovito otresanje od sredine svibnja do sredine srpnja; vodite evidenciju broja kornjaša po stablu.
- Tretirajte na prag (3–4 pipe/stablo), preventivno, a ne tek kad vidite crvljivost.
- Skupljajte i uništavajte otpale/crvljive plodove — jeftina mjera koja razbija ciklus.
- Kod novih nasada birajte sorte s brzim odrvenjavanjem ljuske.
- Uvijek provjerite aktualnu registraciju u FIS-u i poštujte karencu.
Česte pogreške:
- Prekasno tretiranje — kad je ličinka već u plodu, kemija ne pomaže.
- Tretiranje "po kalendaru" bez monitoringa — promašen tajming i nepotrebni troškovi/rezidui.
- Zanemarivanje otpalih plodova — ostavljaju se ličinke koje pune populaciju iduće godine.
- Korištenje povučenih djelatnih tvari iz starih uputa/literature.
- Jedna primjena za cijelu sezonu kod produženog izlijetanja kornjaša — često je potrebno praćenje i eventualno drugo tretiranje.
Galerija¶
Izvori¶
Ovaj je članak AI-sažetak sastavljen iz interne zbirke literature o lješnjaku (RAG korpus) i javnih internetskih izvora. Brojke (veličine, pragovi, doze, postoci učinkovitosti) preuzete su iz navedenih izvora i mogu se razlikovati po regiji i godini. Glavni korišteni izvori:
- Gospodarski list — Godišnji plan tretiranja lijeske (tablica dopuštenih sredstava, karence, kritično razdoblje suzbijanja)
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva — Obavijest poljoprivrednim proizvođačima lijeske (metoda otresanja, prag 3–4 pipe) — https://savjetodavna.mps.hr/
- Ministarstvo poljoprivrede — Obavijest proizvođačima lijeske, 2026. (Karate Zeon, prevencija truleži) — https://savjetodavna.mps.hr/2026/06/02/obavijest-proizvodacima-lijeske-59/
- Najznačajniji štetnici lijeske (HR), Glasnik zaštite bilja — https://doi.org/10.31727/gzb
- Uzgoj lijeske (HR) — tiakloprid (Calypso 480 SC) za ljeskotoč
- Agroklub — Kako se riješiti ljeskotoča na prirodan način? — https://www.agroklub.com/vocarstvo/
- Chromos Agro — Zaštita lješnjaka — https://www.chromos-agro.hr/aktualna-preporuka/zastita-ljesnjaka/
- Pinova — Štetnici lijeske — https://pinova.hr/stetnici-lijeske/
- VOĆARSKI SAVJETI — Ljeskotoč – Curculio nucum L. — http://vocarskisavjeti.blogspot.com/2015/10/ljeskotoc-curculio-nucum-l.html
- Salerno G. (2019) — La difesa dagli stress abiotici e biotici (IT): biologija, morfologija, ciklus, pragovi za pupove
- Akça I., Tuncer C. (2005) — Biological and morphological studies on nut weevil (Curculio nucum L.), Acta Hortic. 668
- Paparatti & Speranza (2005) — Biological control of hazelnut weevil using Beauveria bassiana (učinkovitost 99,5 %) — https://dspace.unitus.it/
- Field efficacy against the hazelnut weevil... entomopathogenic nematodes (2013): učinkovitost 32–88 %
- Biology, Ecology, and Management of the Hazelnut-Feeding Weevils (Curculio spp.), J. Integrated Pest Management (2022) — https://academic.oup.com/jipm/article/13/1/16/6590885
- Curculio nucum — Wikipedia — https://en.wikipedia.org/wiki/Curculio_nucum
- Fitosanitarni informacijski sustav (FIS), Ministarstvo poljoprivrede — http://fis.mps.hr/trazilicaszb/