Fitosanitarni propisi, biljne putovnice i karantenski štetnici¶
Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom — provjerite prije primjene
Ovaj je članak automatski sastavljen iz zbirke literature o lješnjaku uz pomoć umjetne inteligencije i može sadržavati pogreške ili zastarjele podatke. Služi kao polazište za daljnje istraživanje, a ne kao stručni savjet. Doze, sredstva i rokovi su informativni te ovise o sorti, lokaciji i važećim propisima — obavezno provjerite kod savjetodavne službe i na službenim izvorima prije primjene.
Zdravstveno ispravan sadni materijal temelj je svake uspješne proizvodnje lijeske (lješnjaka). Lijeska je trajni nasad koji se podiže na desetljeća, pa jedna jedina zaražena sadnica može u nasad unijeti bolest ili štetnika koji ostaje godinama i pravi trajnu ekonomsku štetu. Upravo zato je promet biljem namijenjenim sadnji strogo reguliran — i na razini Europske unije i u Hrvatskoj. Ovaj članak objašnjava fitosanitarne obveze za sadni materijal i njegov promet, sustav biljnih putovnica koji od kraja 2019. potpuno mijenja tko jamči za zdravlje sadnica, te najvažnije karantenske (i regulirane nekarantenske) štetne organizme relevantne za lijesku, uključujući bolest istočnoameričkog raka lijeske (eastern filbert blight, EFB).
Zašto je biljno zdravstvo presudno baš kod lijeske¶
Zaraženi sadni materijal i sjeme jedan su od najvažnijih načina širenja štetnih organizama bilja na velike udaljenosti. Kupnjom sadnice iz nepoznatog ili nekontroliranog izvora proizvođač u praksi uvozi rizik koji se kasnije ne može lako ukloniti. Iz korpusa literature o lješnjaku jasno proizlazi da su zdrav sadni materijal i sjeme jedna od temeljnih preventivnih mjera integrirane zaštite bilja, uz sortnu čistoću i vegetativnu razvijenost.
Praktične posljedice za uzgajivača lijeske:
- Bolest ostaje u nasadu. Bakterioza lijeske (Xanthomonas arboricola pv. corylina), gljivične bolesti i rak kore teško se iskorjenjuju nakon što se jednom udome u trajnom nasadu.
- Karantenski štetnici znače radikalne mjere. Ako se utvrdi karantenski organizam, propisi mogu zahtijevati uništavanje bilja, zabranu prometa i posebne mjere — daleko skuplje od preventivne kupnje certificiranog materijala.
- Bez ispravne dokumentacije nema legalnog prometa. Sadnice koje se stavljaju na tržište ili premještaju moraju imati biljnu putovnicu; bez nje promet nije zakonit.
Pravni okvir: EU i Hrvatska¶
Sustav biljnog zdravstva u Hrvatskoj dio je jedinstvenog okvira Europske unije. Najvažniji propisi koje uzgajivač i rasadničar trebaju poznavati:
| Propis | Što uređuje |
|---|---|
| Uredba (EU) 2016/2031 | Temeljna uredba o zaštitnim mjerama protiv štetnih organizama bilja ("Zakon o biljnom zdravstvu" EU-a); uvodi nove formate i obveze za biljne putovnice |
| Uredba (EU) 2017/625 | Službene kontrole duž cijelog lanca (proizvodnja, promet, uvoz) |
| Uredba (EU) 2019/66 | Propisuje najmanje jednu službenu kontrolu godišnje kod ovlaštenih subjekata koji izdaju biljne putovnice |
| Provedbena uredba (EU) 2019/2072 | Popisi karantenskih i reguliranih nekarantenskih štetnih organizama te posebni zahtjevi |
| Zakon o biljnom zdravstvu (NN 127/2019) | Hrvatska provedba EU okvira |
| Pravilnik o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih za proizvodnju voća | Kategorije materijala, označavanje, evidencije, uvoz |
Stariji propisi koji se spominju u korpusu (npr. Direktiva Vijeća 2000/29/EZ i raniji hrvatski Zakon o biljnom zdravstvu, NN 75/05) zamijenjeni su navedenim novim okvirom, ali su povijesno važni jer se na njih oslanja dio starije literature. Direktiva 2000/29/EZ, primjerice, sadržavala je popis bilja zabranjenog za unos te "posebne zahtjeve" (Prilog IV) za sve ostalo — logiku koju je naslijedila i Uredba 2016/2031.
Ključna promjena od kraja 2019.: kontrola reguliranih štetnih organizama na bilju namijenjenom sadnji prešla je s državnih institucija na ovlaštene specijalizirane subjekte (rasadničare). Oni sada biljnom putovnicom i/ili certifikatom sami jamče za zdravstvenu ispravnost svog sadnog materijala.
Biljna putovnica: što je, tko je izdaje i što sadrži¶
Biljna putovnica je službena oznaka koja prati bilje namijenjeno sadnji pri premještanju unutar EU-a i potvrđuje da bilje udovoljava zahtjevima biljnog zdravstva — prije svega da je slobodno od reguliranih nekarantenskih štetnih organizama (RNŠO) iznad dopuštenih pragova i od karantenskih štetnih organizama.
Tko mora imati i izdavati putovnicu¶
Biljna putovnica obvezna je za premještanje svih vrsta bilja za sadnju (i nekih vrsta sjemena). To znači da rasadnik koji proizvodi i prodaje sadnice lijeske mora:
- biti upisan u Službeni registar specijaliziranih subjekata (registar vodi nadležno tijelo; upis je preduvjet za bilo kakav promet bilja za sadnju),
- zatražiti i dobiti ovlaštenje za izdavanje biljnih putovnica (nakon osposobljavanja),
- imati stručnu osobu za biljno zdravstvo koja provodi fitosanitarni nadzor i odgovara za obveze.
Do kraja 2019. proizvođači sadnog materijala voća koje je pratila biljna putovnica bili su upisani u fitosanitarni upisnik, a kontrolu su provodili stručnjaci Centra za zaštitu bilja i fitosanitarna inspekcija. Danas subjekt sam nadzire i jamči, a država ga kontrolira (vidi niže).
Sadržaj i format biljne putovnice¶
Biljna putovnica ima propisani jedinstveni format na razini EU-a, s riječima "Plant Passport / Biljna putovnica" i zastavicom EU-a, te četiri obvezna elementa označena slovima:
| Oznaka | Sadržaj |
|---|---|
| A | Botanički naziv vrste (npr. Corylus avellana) |
| B | Registracijski/registarski broj specijaliziranog subjekta (zemlja + kôd) |
| C | Sljedivi kôd / broj serije (traceability code) |
| D | Zemlja podrijetla |
Za bilje koje se uvozi izvan EU-a putovnica može sadržavati i dodatne oznake (npr. zonu zaštite). Za premještanje krajnjem korisniku (potrošaču) putem prodaje na daljinu također vrijede posebna pravila.
Kategorije sadnog materijala¶
Hrvatski i EU propisi razlikuju kategorije reprodukcijskog sadnog materijala, što izravno utječe na razinu jamstva zdravlja i sortne čistoće. Iz korpusa (Pravilnik i poslovni plan za proizvodnju sadnica lijeske):
| Kategorija | Kratko objašnjenje |
|---|---|
| Predosnovni materijal | Najviša razina; ishodišni materijal iz kojeg se proizvodi osnovni |
| Osnovni materijal | Proizveden vegetativno od predosnovnog, uz održavanje autentičnosti sorte i prevenciju štetnih organizama; namijenjen proizvodnji certificiranog |
| Certificirani materijal | Sadnice/podloge proizvedene od osnovnog (ili predosnovnog) materijala |
| CAC / standardni (conformitas agraria communitatis) | Materijal sa zajamčenom sortnom pripadnošću i zdravstvenom ispravnošću, uz autocertifikaciju rasadničara (u talijanskoj praksi "Documento di Commercializzazione") |
Za uzgajivača lijeske praktična poruka: birajte certificirani ili barem CAC materijal poznatog podrijetla, sa sortnom oznakom i biljnom putovnicom. Sadnice "iz trgovačkih lanaca" ili neprovjerenih online izvora (koje korpus spominje kao uobičajen prodajni kanal) mogu biti jeftinije, ali nose veći zdravstveni i sortni rizik.
Fitosanitarni nadzor i obveze subjekta¶
Sustav počiva na podjeli odgovornosti: subjekt jamči, država kontrolira.
Obveze rasadničara / dobavljača¶
Prema hrvatskim propisima iz korpusa, dobavljač sadnog materijala mora:
- voditi bilješke o svakoj pojavi štetnih organizama na svojim površinama i u prostorima te o svim poduzetim mjerama,
- voditi računa o kritičnim točkama proizvodnje koje utječu na kvalitetu i zdravlje materijala,
- provoditi redovite preglede i testiranja po potrebi te poduzimati mjere protiv reguliranih nekarantenskih štetnih organizama,
- biti upisan i registriran u odgovarajući registar i ispunjavati uvjete za izdavanje putovnica.
Državni nadzor¶
Nadzor specijaliziranih subjekata koji izdaju biljne putovnice provodi nadležni inspektor najmanje jednom godišnje (Uredba EU 2019/66). U Hrvatskoj nadzor i uzorkovanje provode fitosanitarna inspekcija (Državni inspektorat — Sektor za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor) u suradnji s HAPIH — Centrom za zaštitu bilja.
Da bi provjerilo funkcioniranje novog sustava, nadležno ministarstvo pokrenulo je 2023. program posebnog nadzora "Štetni organizmi u rasadnicima" usmjeren na kontrolu prisutnosti reguliranih nekarantenskih štetnih organizama u rasadnicima voća i loze; program se nastavio 2024. i 2025. Rezultati su pokazali zašto je nadzor potreban — u matičnim/rasadničkim nasadima zabilježeni su značajni postoci zaraze pojedinim organizmima:
| Štetni organizam | Zabilježeni udio (rasadnici/matičnjaci, HR 2023.–2024.) |
|---|---|
| Plum pox virus (šarka, koštičavo voće) | 26 % analiziranih stabala |
| Cryphonectria parasitica (rak kestenove kore) | 35 % |
| Phytophthora cambivora | 50 % |
(Podaci su iz hrvatskog programa nadzora i ilustrativni su za rizik općenito; konkretne brojke ovise o vrsti, lokaciji i godini.)
Uvoz i izvoz sadnog materijala lijeske¶
Pri uvozu i izvozu pravila su stroža nego pri premještanju unutar EU-a.
Uvoz u EU iz trećih zemalja¶
- Bilje za sadnju (uključujući žive dijelove bilja) u pravilu treba fitosanitarni certifikat zemlje izvoznice koji potvrđuje usklađenost s pravilima EU-a o biljnom zdravstvu.
- Postoji popis bilja zabranjenog za unos te popis bilja koje smije ući uz ispunjenje posebnih zahtjeva (npr. propisani toplinski ili drugi tretman, podrijetlo iz područja slobodnih od štetnika). Nadležno tijelo zemlje izvoznice mora jamčiti da su ti zahtjevi ispunjeni.
- Uvozna kontrola u pravilu ima tri koraka: provjera dokumentacije, provjera istovjetnosti (identiteta) i pregled zdravstvenog stanja bilja.
Pri uvozu hrvatski fitosanitarni inspektor u okviru pregleda pošiljke kontrolira je li dobavljač upisan i registriran za uvoz, pripadaju li sadnice sorti s odgovarajućeg popisa, te je li pakiranje originalno pakirano, plombirano i označeno. Uvoznik vodi evidenciju o uvezenim količinama s podacima o: vrsti, sorti, kategoriji, zemlji proizvodnje, nadležnom tijelu koje je izdalo certifikat, zemlji izvoznici i količini. Tu evidenciju dostavlja nadležnoj agenciji u propisanom roku (npr. do 15. lipnja za prethodnu sezonu).
Izvoz sadnica lijeske u treće zemlje¶
Tko izvozi živo bilje i biljni materijal u treću zemlju mora:
- pribaviti specifične službene zahtjeve zemlje uvoznice (vrsta materijala, botanički nazivi i dr.) prema njezinoj fitosanitarnoj normativi,
- te zahtjeve pravodobno dostaviti nadležnoj fitosanitarnoj službi radi provjere primjenjivosti. Ako zemlja uvoznica traži preglede u polju tijekom vegetacije, dogovori se sklapaju i sezonu unaprijed.
Primjeri iz korpusa pokazuju da pojedine zemlje (npr. Čile, Peru) imaju vlastite, detaljne fitosanitarne zahtjeve za uvoz biljaka, reznica i grančica europske lijeske (Corylus avellana), uključujući propisane tretmane (npr. uranjanje/tretiranje aktivnim tvarima poput abamektina, klorpirifosa, tiabendazola ili tirama u određenim koncentracijama — isključivo informativno; primjenjivost i dopuštenost ovise o važećim propisima i etiketi).
Karantenski štetnici i bolesti relevantni za lijesku¶
Propisi razlikuju dvije glavne kategorije reguliranih organizama:
- Karantenski štetni organizmi (KŠO) — nisu prisutni u EU (ili su pod službenim nadzorom radi iskorjenjivanja); cilj je spriječiti njihov unos i širenje. Otkriće znači obvezne mjere (uništavanje, zabrana prometa).
- Regulirani nekarantenski štetni organizmi (RNŠO) — prisutni su u EU, ali se njihova prisutnost na bilju za sadnju ograničava propisanim pragovima; rasadničar ih mora držati pod kontrolom.
Eastern filbert blight (EFB) — Anisogramma anomala¶
Najvažniji karantenski rizik specifičan za lijesku je istočnoamerički rak lijeske (eastern filbert blight), koji uzrokuje gljiva Anisogramma anomala.
- Status u EU. Organizam nije prisutan u EU; EPPO ga svrstava u A1 karantensku listu, a EFSA je u kategorizaciji štetnika zaključila da ispunjava kriterije za karantenski štetni organizam Unije. Povijesno je bio reguliran i u Prilogu Direktive 2000/29/EZ — zabranjen na bilju roda Corylus za sadnju (osim sjemena) podrijetlom iz Kanade i SAD-a.
- Domaćin i štete. Napada uzgajanu (Corylus avellana) i divlju lijesku; uzrokuje rak grana, gubitak krošnje i prinosa te može dovesti do uginuća stabala.
- Put unosa i širenja. Najvjerojatniji put unosa je bilje za sadnju; nakon udomljivanja širi se zaraženim sadnicama i raznošenjem askospora. Klimatski uvjeti i domaćini u EU su pogodni, pa je rizik uspostave realan.
- Mjere. U području gdje je prisutan navode se izrezivanje (terapijska rezidba) rakova i obilna primjena fungicida kao nužne (ali skupe) mjere za nastavak proizvodnje, te uzgoj otpornih sorti kao najučinkovitije dugoročno rješenje (npr. selekcije s genom otpornosti tipa 'Gasaway').
Praktično za hrvatskog uzgajivača: EFB se najlakše drži vani ne uvozeći sadnice lijeske iz Sjeverne Amerike i kupnjom certificiranog materijala iz EU izvora s biljnom putovnicom. Svaki sumnjivi rak na granama treba prijaviti fitosanitarnoj inspekciji / HAPIH-u.
Ostali važni štetni organizmi lijeske¶
Korpus literature o lješnjaku dosljedno navodi sljedeće bolesti i štetnike (dio su RNŠO ili predmet redovite zaštite, a ne nužno karantenski):
| Organizam | Tip | Napomena |
|---|---|---|
| Xanthomonas arboricola pv. corylina (bakterioza lijeske) | bakterija | Jedna od najčešćih i ekonomski najvažnijih bolesti; širi se i sadnim materijalom |
| Cryphonectria parasitica | gljiva | Rak kore (poznat s pitomog kestena), zabilježen i u nadzoru rasadnika |
| Phytophthora spp. (npr. P. cambivora) | gljivična/oomicetna trulež korijena | Visok udio u nadzoru; vezana uz vlažna, slabo drenirana tla |
| Lijeskin pupar (Phytoptus avellanae) | grinja pupova | Deformacija i propadanje pupova |
| Lješnjakov savijač / žižak (Curculio nucum) i ljeskove stjenice | kukci | Oštećenje plodova; predmet redovite zaštite |
Za suzbijanje se u praksi koristi orijentacijski program zaštite po fenofazama (npr. tretiranja od fenofaze pupanja protiv bakterioza, jaja lisnih ušiju i štitastih uši), uz uobičajenu radnu normu prskanja reda veličine oko 100 L škropiva na 100 L vode kao referentnu koncentraciju i ovisno o veličini nasada. Sva sredstva, doze i rokovi su informativni i obvezno se moraju uskladiti s aktualno dopuštenim sredstvima i etiketom za lijesku — provjerite u bazi registriranih SZB i kod savjetodavne službe.
Praktične preporuke i česte pogreške¶
Preporuke:
- Kupujte certificirani / CAC sadni materijal s biljnom putovnicom (oznake A–D) i sortnom deklaracijom; čuvajte putovnicu i račun.
- Provjerite je li dobavljač upisan u Službeni registar specijaliziranih subjekata i ovlašten za izdavanje putovnica.
- Ako sami proizvodite ili preprodajete sadnice, registrirajte se, osigurajte stručnu osobu za biljno zdravstvo i vodite evidenciju o pojavi štetnih organizama i mjerama.
- Pri uvozu inzistirajte na fitosanitarnom certifikatu i vodite propisanu uvoznu evidenciju; pri izvozu zahtjeve zemlje uvoznice pribavite na vrijeme (i sezonu unaprijed ako traže poljske preglede).
- Karantenske simptome prijavite fitosanitarnoj inspekciji / HAPIH-u; rana prijava može spriječiti uništavanje cijelog nasada.
Česte pogreške:
- Kupnja "neoznačenih" sadnica bez putovnice i podrijetla — najjeftiniji put do trajne zaraze.
- Pretpostavka da se putovnica "podrazumijeva" — od 2019. za nju jamči i izdaje je sam subjekt, što znači da je morate tražiti i čuvati.
- Zanemarivanje godišnjeg nadzora i obvezne evidencije kod rasadničara.
- Uvoz lijeske iz visokorizičnih područja (Sjeverna Amerika za EFB) bez provjere zabrana i posebnih zahtjeva.
Što i kako prijaviti pri sumnji na karantenski organizam¶
Otkrivanje karantenskog štetnog organizma nije samo praktični problem uzgajivača — to je zakonska obveza prijave. Prema Zakonu o biljnom zdravstvu (NN 127/2019), koji u Hrvatskoj provodi Uredbu (EU) 2016/2031, ako specijalizirani subjekt ili bilo koja osoba koja nije specijalizirani subjekt posumnja ili ustanovi da je karantenski štetni organizam Unije (ili štetni organizam koji nije na popisu, a ima svojstva karantenskog) prisutan na bilju, biljnim proizvodima ili drugim predmetima pod njezinom kontrolom, o tome je obvezna odmah obavijestiti mjesno nadležnog fitosanitarnog ili šumarskog inspektora. Ista logika "bez odgode obavijestiti nadležnog inspektora" provlači se i kroz stariju hrvatsku regulativu (npr. pravila za matične nasade i pravilnike o pojedinim štetnicima) — riječ "odmah" znači da se ne čeka sljedeći redoviti pregled.
Obveza prijave odnosi se na uzgajivača, rasadničara, ali i na svakoga tko uoči simptome — sumnjivi rak na granama (tipično za istočnoamerički rak lijeske / EFB), neobično propadanje stabala ili druge znakove opisane u ovom članku.
Kome se obratiti:
- Fitosanitarna inspekcija — Državni inspektorat (DIRH), Sektor za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor — mjesno nadležni fitosanitarni (ili za šumsko bilje šumarski) inspektor. Inspektor je tijelo kojem se prijava upućuje i koje pokreće službeni postupak.
- HAPIH — Centar za zaštitu bilja — stručna i dijagnostička podrška; provodi posebne nadzore karantenskih štetnih organizama i laboratorijsku determinaciju uzoraka u suradnji s inspekcijom.
Koje podatke pripremiti uz prijavu (kako bi nalaz bio iskoristiv):
| Podatak | Zašto je važan |
|---|---|
| Točna lokacija nasada (mjesto, k.č./koordinate) | Određivanje granica zaraženog i sigurnosnog područja |
| Vrsta i sorta bilja (npr. Corylus avellana) te starost nasada | Procjena rizika i puta unosa |
| Opis simptoma i broj/udio zahvaćenih stabala | Procjena raširenosti |
| Podrijetlo sadnog materijala (dobavljač, biljna putovnica, račun) | Slijeđenje izvora zaraze |
| Fotografije i, po mogućnosti, sačuvan uzorak | Determinacija u ovlaštenom laboratoriju |
Hitnost i što slijedi. Prijava mora biti žurna jer rano otkrivanje presudno utječe na mogućnost iskorjenjivanja i sprječavanja širenja. Nakon prijave inspektor u pravilu uzima uzorak i šalje ga na determinaciju; ako se zaraza potvrdi, određuju se granice zaraženog (demarkiranog) i sigurnosnog područja te se nalažu fitosanitarne mjere u nadležnosti Državnog inspektorata (mogu uključivati uklanjanje i uništavanje bilja te zabranu sadnje na ispražnjenim mjestima kroz propisani broj vegetacijskih sezona).
Posljedice neprijavljivanja. Osim što propuštanje prijave omogućuje da se bolest neometano proširi nasadom i susjednim površinama (a EFB i bakterioza ostaju u trajnom nasadu godinama), izostanak obavještavanja predstavlja i kršenje zakonske obveze iz propisa o biljnom zdravstvu. Suprotno tome, pravodobna prijava može spriječiti uništavanje cijelog nasada i smanjiti opseg nužnih mjera. Konkretne kontakte mjesno nadležnog inspektora i službene kanale prijave provjerite na stranicama Državnog inspektorata i HAPIH-a.
Izvori¶
Ovaj je članak AI-sažetak nastao iz interne zbirke literature o lješnjaku (RAG korpus) i javno dostupnih službenih izvora. Glavni korišteni izvori:
- Zbornik sažetaka 67. seminara biljne zaštite (2025) — prijenos kontrole na ovlaštene rasadničare i biljne putovnice (RAG korpus)
- Glasilo biljne zaštite 3/2025: Štetni organizmi zabilježeni u rasadnicima voćnih kultura tijekom 2023. i 2024. godine u Hrvatskoj (RAG korpus)
- Pravilnik o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih za proizvodnju voća (HR) — kategorije, uvoz, evidencije (RAG korpus)
- Poslovni plan za proizvodnju sadnica lijeske, Poljinos (2019) — kategorije materijala, bakterioza lijeske — https://www.poljinos.hr/wp-content/uploads/2022/05/PP-za-proizvodnju-sadnica-lijeske1.pdf
- Phytosanitary Requirements for EU Imports of Nuts (USEU/Brussels, 2017) — uvozni zahtjevi i Direktiva 2000/29/EZ (RAG korpus)
- EFSA: Pest categorisation of Anisogramma anomala (EFSA Journal, 2018) — https://doi.org/10.2903/j.efsa.2018.5184
- EFSA: Commodity risk assessment of Corylus avellana plants from the UK (2024) — https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2903/j.efsa.2024.8495
- HAPIH — Nova pravila za izdavanje biljnih putovnica — https://www.hapih.hr/nova-pravila-za-izdavanje-biljnih-putovnica/
- Europska komisija — Plant health rules (Uredba EU 2016/2031) — https://food.ec.europa.eu/plants/plant-health-and-biosecurity/plant-health-rules_en
- Europska komisija — Trade in plants & plant products from non-EU countries — https://food.ec.europa.eu/plants/plant-health-and-biosecurity/trade-plants-plant-products-non-eu-countries_en
- Državni inspektorat RH — Pravni izvori (fitosanitarna inspekcija) — https://dirh.gov.hr/o-drzavnom-inspektoratu-9/ustrojstvo-77/9-sektor-za-nadzor-poljoprivrede-i-fitosanitarni-nadzor/pravni-izvori-fitosanitarna-inspekcija/341
- Zakon o biljnom zdravstvu (NN 127/2019) — obveza odmah obavijestiti mjesno nadležnog fitosanitarnog/šumarskog inspektora pri sumnji ili nalazu karantenskog štetnog organizma — https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_12_127_2552.html
- Pravila za matične nasade i pravilnici o pojedinim štetnicima (HR) — obveza prijave "bez odgode / odmah", uzorkovanje i određivanje granica zaraženog područja (RAG korpus: matični nasadi; Pravilnik o kalifornijskoj štitastoj uši)
- Glasilo biljne zaštite 3/2025 — fitosanitarne mjere kod pozitivnih nalaza provode HAPIH – Centar za zaštitu bilja i DIRH – Sektor za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor (RAG korpus)
- Bugwoodwiki — Anisogramma anomala (eastern filbert blight) — https://wiki.bugwood.org/Anisogramma_anomala_(eastern_filbert_blight)
- Fitosanitarni zahtjevi za uvoz lijeske (Čile/SENASA Peru) — primjeri tretmana sadnog materijala (RAG korpus)