Monilija, botritis i trulež ploda lijeske¶
Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom — provjerite prije primjene
Ovaj je članak automatski sastavljen iz zbirke literature o lješnjaku uz pomoć umjetne inteligencije i može sadržavati pogreške ili zastarjele podatke. Služi kao polazište za daljnje istraživanje, a ne kao stručni savjet. Doze, sredstva i rokovi su informativni te ovise o sorti, lokaciji i važećim propisima — obavezno provjerite kod savjetodavne službe i na službenim izvorima prije primjene.
Trulež ploda jedan je od najčešćih i ekonomski najznačajnijih problema u plantažnim nasadima lijeske. Iza pojma "trulež ploda" ne stoji jedna bolest, već kompleks gljivičnih uzročnika među kojima prednjače monilija (rodovi Monilinia i Monilia) i siva plijesan ili botritis (Botrytis cinerea), uz pridružene gljive poput Nematospora coryli, Fusarium, Botryosphaeria, Alternaria, Cladosporium i Trichothecium roseum. Zajedničko im je da napreduju u uvjetima vlage te da plod najčešće zaraze kroz rane — ubode ljeskotoča i stjenica, ozljede od tuče ili jakog vjetra. Zbog toga je suzbijanje truleži ploda uvijek kombinacija agrotehnike, suzbijanja štetnika i ciljane fungicidne zaštite, a ne samo prskanje.
Uzročnici truleži ploda¶
Monilija (smeđa trulež ploda)¶
Smeđu trulež ploda lijeske uzrokuju gljive iz roda Monilinia odnosno Monilia. U literaturi i u hrvatskim nasadima najčešće se navode tri vrste:
- Monilinia fructigena — opisana kao glavni uzročnik smeđe truleži ploda; postaje sve veći problem u nasadima lijeske.
- Monilinia laxa — uz trulež plodova povezuje se i s paležom cvjetova i mladica; u plantažama postaje "jako veliki problem".
- Monilinia (Monilia) coryli — vrsta specijalizirana za lijesku.
Monilije imaju velik broj domaćina, prije svega koštičavo i jabučasto voće (breskva, nektarina, šljiva, jabuka), a pod određenim klimatskim i tlenim uvjetima napadaju i lijesku. Na lijesci patogen napada nezrele plodove i meke, sočne zeljaste dijelove biljke, prije svega u fenofazama prije odrvenjavanja (lignifikacije) ljuske ploda.
Simptomi monilije:
- Na ljusci ploda pojavljuje se svijetlo- do tamnosmeđa (kestenjasta) pjega koja se širi po cijeloj površini ploda i zahvaća brakteje (ovojni list).
- Meso ploda ispod pjege smeđi i trune; jezgra omekša, posmeđi i istrune.
- Kod M. fructigena na površini ploda razvijaju se žućkasti jastučići (sporodohiji) raspoređeni u koncentričnim krugovima.
- Ako se dva ploda dodiruju, trulež s jednog lako prelazi na drugi.
- Rano napadnuti plodovi otpadaju; dio mumificiranih plodova ostaje na grani sve do kasno u jesen i izvor su zaraze.
- U početku je trulež smeđe boje, a s vremenom postaje crna.
Važna biološka značajka: monilije u pravilu ne mogu prodrijeti u neoštećeno tkivo ploda, nego ulaze kroz rane. Zbog toga je suzbijanje štetnika koji buše plod (ljeskotoč, stjenice) presudan uvjet za uspjeh fungicidne zaštite.
Botritis (siva plijesan, Botrytis cinerea)¶
Sivu plijesan uzrokuje Botrytis cinerea (telemorfni stadij Botryotinia fuckeliana). To je nekrotrofni parazit koji u procesu ishrane usmrćuje stanice i tkiva domaćina, a parazitira na više od dvjesto biljnih vrsta diljem svijeta — voću, povrću, grožđu i ukrasnom bilju. Na lijesci najčešće napada plodove, i to mlade plodove prije nego što odrvene.
Simptomi botritisa:
- Infekcija često nastupi rano — pred cvatnju i tijekom cvatnje — iako najočitiji simptomi izlaze tek u vrijeme dozrijevanja ploda.
- Zaraženi plodovi postaju mekani, vodenasti i truli.
- Plodovi su djelomično ili potpuno prekriveni sivom, paučinastom prevlakom (micelijem i sporama gljive) — odatle naziv "siva plijesan".
- Mogu oboljeti i muški cvjetovi (rese).
Za razliku od monilije, botritis može zaraziti i naizgled neoštećene plodove, premda mu rane i oslabljeno tkivo znatno olakšavaju ulazak. Pogoduje mu kišno, vlažno vrijeme.
Pridružene i slične bolesti¶
U zaraženim plodovima sa sličnim simptomima često se istovremeno izoliraju i druge gljive. U jednom hrvatskom primjeru (Orahovica) iz plodova su izolirane Monilinia laxa, Monilinia fructigena, Botrytis cinerea, Alternaria spp., Cladosporium spp. i Trichothecium roseum. Zato se preporučuje primjena fungicida širokog spektra, jer monilije i botritis nisu jedini uzročnici truleži.
Posebno valja razlikovati trulež jezgre lješnjaka koju uzrokuje Nematospora coryli. Ta je bolest raširena kod nas, ali se simptomi često zamjenjuju s monilijom. Kod Nematospore plod počinje žutjeti od vršnog dijela, a zatim taj dio poprimi smeđu boju; pri njezinoj pojavi i širenju veliku ulogu imaju stjenice (npr. Gonocerus acuteangulatus).
| Bolest | Uzročnik(ci) | Tipičan simptom | Ulaz u plod |
|---|---|---|---|
| Smeđa trulež ploda (monilija) | Monilinia fructigena, M. laxa, M. coryli | smeđe pjege na ljusci, žuti jastučići u krugovima, mumificiranje | uglavnom kroz rane |
| Siva plijesan (botritis) | Botrytis cinerea | mekani vodenasti plodovi sa sivom paučinastom prevlakom | rane, ali i neoštećeno tkivo |
| Trulež jezgre | Nematospora coryli | žućenje/smeđenje od vrha ploda, omekšala jezgra | ubodi stjenica |
Uvjeti razvoja: zašto je vlaga ključna¶
Sve navedene truleži dijele istu okolinsku potrebu — vodu na površini ploda i visoku vlažnost zraka. Praktične posljedice:
- Najveći rizik je u svibnju i lipnju za vrijeme kišnih razdoblja, kada se gljive (Monilia fructigena, Monilia laxa, Botrytis cinerea i dr.) najlakše šire na mladim, još neodrvenjelim plodovima.
- Na širenje zaraze velik utjecaj imaju kiša i temperatura; pojava truleži ovisi o sorti, položaju nasada te o količini kiše i broju kišnih dana.
- Promjene na plodovima vidljive su već od početka lipnja.
- Klimatske promjene i sve češće kiše u nezgodno doba pogoduju ovim bolestima; u nekim je nasadima 2020. trulež ploda nastupila u znatno jačem intenzitetu nego ranijih godina, s gubicima koji se mjere u kilogramima praznih, lakih (istrulih) plodova po redu.
- Oštećenja od tuče posebno su opasna jer otvaraju masu ulaznih rana odjednom.
Iz ovoga slijedi ključna poruka: vremenske prilike i rane određuju rizik, pa zaštitu treba planirati prema vremenskoj prognozi i razini oštećenja plodova, a ne prema fiksnom kalendaru.
Agrotehnička i preventivna zaštita¶
Agrotehnika je prva i često najučinkovitija linija obrane, osobito kod monilije koja ne probija zdravo tkivo.
Sanitacija (uklanjanje izvora zaraze):
- Skupljanje i uništavanje (spaljivanje) trulih i mumificiranih plodova; ova je mjera posebno preporučena za okućnice i manje nasade.
- Zaoravanje zaraženih plodova zaostalih na tlu.
- Uklanjanje zaraženih grančica i dijelova jer mogu biti izvor infekcije zdravih dijelova.
- Gljiva preživljava upravo u zaraženim plodovima, pa njihovo uklanjanje smanjuje pritisak iduće sezone.
Smanjenje rana — suzbijanje štetnika:
- Budući da monilije i većina pridruženih gljiva ulaze kroz ubode ljeskotoča (Curculio nucum) i stjenica, suzbijanje tih štetnika je preduvjet svake fungicidne zaštite. Tek tada se može očekivati učinak fungicida.
- Suzbijanje odraslih ljeskotoča provodi se u razdoblju dopunske ishrane (od početka svibnja do kraja lipnja). Obrada tla oko stabla (duboko prekopavanje) ometa razvoj ličinki koje se kukulje u tlu na svega nekoliko centimetara dubine.
Stvaranje nepovoljnih uvjeta za gljive (osobito botritis):
- Sadnja otpornijih sorti.
- Uravnotežena gnojidba dušikom (prekomjeran dušik daje bujno, mekano tkivo podložno botritisu).
- Održavanje prozračnosti grma rezidbom — brže sušenje ploda i lista smanjuje vlagu pogodnu za infekciju.
Fungicidna zaštita¶
Fungicidnu zaštitu treba shvatiti kao nadopunu agrotehnici i suzbijanju štetnika, a ne kao zamjenu. U intenzivnim nasadima preporučuje se primjena fungicida, dok se kod monilije bez prethodnog suzbijanja štetnika ne može očekivati zadovoljavajući rezultat.
Kada tretirati (timing)¶
- Zaštitu obaviti kada se primijete prva oštećenja plodova od dopunske ishrane kukaca, što je najčešće potkraj svibnja i početkom lipnja.
- U dovoljno vlažnim i ne previše vrućim uvjetima sredinom ili krajem svibnja preporučuje se prvi (najčešće bakarni) tretman.
- Nakon tuče zaštitu obaviti što prije — najkasnije oko 40 sati nakon tuče.
- Tretiranja se u nekim shemama ponavljaju (npr. početak vegetacije i ~20 dana kasnije, odnosno ponovljene aplikacije bakra u jesen kod pjegavosti).
Aktivne tvari i pripravci¶
Iz korpusa i javnih izvora izdvajaju se sljedeće skupine:
- Bakarni fungicidi (npr. Bordoška juha / Bordoška juha Caffaro 20 WP, Champion WG 50, Neoram WG, Cuprablau Z, Airone SC) — širok spektar, djeluju i na bakterijske bolesti, a dopušteni su i u ekološkom uzgoju. Često se koriste kao prvi, preventivni tretman u vlažnim uvjetima.
- Piraklostrobin + boskalid (Signum DF) — vrlo učinkovit protiv različitih uzročnika truleži (Monilinia, Botrytis, Alternaria) i pepelnice (Phyllactinia guttata). Napomena: u Hrvatskoj je registriran (prema dostupnoj literaturi) prvenstveno protiv pjegavosti lišća, pa primjenu protiv truleži treba uskladiti s važećom registracijom i etiketom. Za suzbijanje monilije lijeske u regiji se navodi i registracija pripravaka na bazi boskalida.
- Piraklostrobin (samostalno) — navodi se kao djelotvoran protiv vrsta Monilia; preporuka je ipak koristiti sredstva širokog spektra.
- Mikrobiološki / biološki pripravci i aktivatori obrane (npr. Ekstrasol, BioLife, FitoBacillus, Fruttifolia, imunostimulator Boundary SW) — kao nadopuna programu zaštite. U svijetu se za botritis i moniliju istražuju i biofungicidi (npr. na bazi Ulocladium oudemansii).
Sve doze i rokovi su informativni
Donja tablica prenosi vrijednosti iz literature (pretežno prema Šubić, 2019. i savjetodavnim obavijestima). Registracije, doze, broj prskanja i karence mijenjaju se — obavezno provjerite važeću etiketu i bazu dopuštenih sredstava (FIS, fis.mps.hr) te se posavjetujte sa savjetodavnom službom.
| Pripravak | Aktivna tvar / namjena | Primjena (orijentacijski) | Karenca |
|---|---|---|---|
| Bordoška juha WP | trulež ploda i bakterijski rak | 0,5 % (2×) | 15 dana |
| Neoram WG | bakar; rak kore | 0,25–0,45 % | 20 dana |
| Champion 50 WG | gljivične i bakterijske bolesti | 2–3 kg/ha (3×) | 21 dan |
| Cuprablau-Z WP | bakterijska pjegavost | 2 kg/ha (2×) | OVP |
| Signum DF | piraklostrobin + boskalid; trulež, pepelnica, pjegavost | ~1 kg/ha (2×) | 28 dana |
| Cosavet DF | sumpor; pepelnica | 0,2 % (4×) | 5 dana |
| Microthiol Special Disperss | sumpor; pepelnica | 3–5 kg/ha (8×) | 5 dana |
| Systhane 20 EW | pjegavost lista i sušenje plodova | 0,375 l/ha (3×) | 60 dana |
| FitoBacillus / Fruttifolia | aktivatori obrane od patogena | 2–5 / 4–5 l/ha | Nema |
Za usporedbu, u integriranoj proizvodnji koštičavog voća u Europi pretežno se za suzbijanje monilije koriste ciprodinil, boskalid i tebukonazol (npr. Switch 62,5 WG = ciprodinil + fludioksonil; Chorus 50 WG = ciprodinil), pri čemu se tebukonazol pokazao osobito učinkovitim protiv M. laxa. Ti se podaci odnose na voće općenito i ne znače automatski dopuštenje na lijesci — na lijesci primijenite samo registrirana sredstva.
Ekološki uzgoj¶
U ekološkoj proizvodnji za suzbijanje truleži i sušenja plodova (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria) koriste se dopušteni anorganski i organski fungicidi — prije svega bakarni pripravci — uz botaničke insekticide za suzbijanje štetnika. Popis dopuštenih sredstava provjerite na fis.mps.hr.
Praktične preporuke i česte pogreške¶
Preporučeni redoslijed mjera:
- Tijekom sezone pratite ulov i oštećenja od ljeskotoča i stjenica te vremensku prognozu (kiša!).
- Suzbijte štetnike na vrijeme — bez toga fungicid protiv monilije slabo djeluje.
- U vlažnim uvjetima sredinom/krajem svibnja postavite preventivni (npr. bakarni) tretman.
- Po potrebi nadopunite širokospektralnim pripravkom (npr. Signum DF) i/ili mikrobiološkim sredstvima.
- Nakon tuče reagirajte unutar ~40 sati.
- Skupljajte i uništavajte trule i mumificirane plodove tijekom i nakon sezone.
Česte pogreške:
- Prskanje fungicidom bez suzbijanja štetnika — monilija ulazi kroz rane, pa je učinak slab.
- Oslanjanje na fiksni kalendar umjesto na vremenske uvjete i razinu oštećenja.
- Uskospektralni izbor — trulež je kompleks više gljiva, pa birajte širi spektar.
- Zanemarivanje sanitacije — mumificirani plodovi na grani i tlu su izvor zaraze za iduću sezonu.
- Prekomjerna gnojidba dušikom i pregusti, neprozračni grmovi — pogoduju botritisu.
- Kasna reakcija nakon tuče — propušten kratki prozor zaštite.
- Zamjena monilije i truleži jezgre (Nematospora) — različite mjere, pa potvrdite uzročnika (po potrebi laboratorijski).
Galerija¶
Izvori¶
Ovaj je članak AI-sažetak sastavljen iz zbirke literature o lješnjaku (interni RAG korpus) i javno dostupnih izvora. Glavni korišteni izvori:
- Bolesti i štetnici lijeske — repozitorij/diplomski radovi (HR, 2020.); uključuje tablicu fungicida prema Šubić (2019.).
- Bolesti lijeske (Corylus avellana L.) — Glasilo biljne zaštite 6/2020. — https://hrcak.srce.hr/file/358595
- Bošnjak, D. — Lijeska (Agro-klaster, prezentacija) — https://agro-klaster.hr/wp-content/uploads/2024/01/dr.sc_.-D.-Bo%C5%A1njak-Lijeska-2.pdf
- Agroklub — Trulež plodova lijeske se javlja na mjestima napada štetnika — https://www.agroklub.com/vocarstvo/trulez-plodova-lijeske-se-javlja-na-mjestima-napada-stetnika-vrijeme-je-za-zastitu/60175/
- Godišnji plan tretiranja lijeske — Gospodarski list.
- Savjetodavna služba — Obavijest vlasnicima plantažnih nasada lijeske o svibanjskim mjerama usmjerene zaštite (2018., 2020., 2024.).
- Ministarstvo poljoprivrede — Obavijest proizvođačima lijeske i oraha (2025.) — https://savjetodavna.mps.hr/2025/07/14/obavijest-proizvodacima-lijeske-i-oraha-28/ ; baza dopuštenih sredstava: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/
- PRIRUČNIK ZA ZAŠTITU LESKE (SR, 2020.) i CABI datasheet Monilinia fructigena (2016.).
- Syngenta HR — Palež cvijeta, grančica i trulež ploda voćaka uzrokovana Monilijom — https://www.syngenta.hr/savjeti/voce/palez-cvijeta-grancica-i-trulez-ploda-vocaka-uzrokovana-monilijom
- Variation in Growth, Morphology, and Fungicide Sensitivity Among Monilinia Species — https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC12565455/
- Metabolomics and WGCNA Analyses ... Resistance to Botrytis cinerea in Hazelnut — https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC11765503/