Preskoči na sadržaj

Sunčeve ožegotine ploda i lista i toplinska oštećenja (sunscald)

Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom — provjerite prije primjene

Ovaj je članak automatski sastavljen iz zbirke literature o lješnjaku uz pomoć umjetne inteligencije i može sadržavati pogreške ili zastarjele podatke. Služi kao polazište za daljnje istraživanje, a ne kao stručni savjet. Doze, sredstva i rokovi su informativni te ovise o sorti, lokaciji i važećim propisima — obavezno provjerite kod savjetodavne službe i na službenim izvorima prije primjene.

Sunčeve ožegotine i toplinska oštećenja sve su veći problem u nasadima lijeske, osobito u toplim i sušnim ljetima koja postaju učestalija u kontinentalnoj i priobalnoj Hrvatskoj. Za razliku od ozljeda koje izazivaju gljive, bakterije ili kukci, ovdje je riječ o abiotičkom stresu — izravnom djelovanju sunčevog zračenja i visoke temperature na tkivo lista, ploda i kore. Iako se simptomi ponekad zamijene s bolestima, prepoznavanje insolacijskih ožegotina ključno je jer se one ne suzbijaju zaštitnim sredstvima protiv bolesti, nego mjerama hlađenja, zasjenjivanja i reflektiranja svjetlosti. Ovaj članak sustavno obrađuje prepoznavanje ožegotina na plodu, listu i deblu, ulogu orijentacije, ekspozicije i sorte te konkretne mjere zaštite (kaolin, zasjena, bijeljenje debla), uz vezu s rakom grana. Komplementaran je članku o vrućini i suši, ali se ovdje fokusiramo upravo na ožegotine kao zaseban, praktičan problem.

Mladi listovi obične lijeske (Corylus avellana) koji se razvijaju iz pupa na grančici
Mladi listovi obične lijeske (Corylus avellana) koji se razvijaju iz pupa u proljeće; mlado, neaklimatizirano tkivo posebno je osjetljivo na ožegotine. Foto: Hladac — [CC BY-SA 4.0](https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0), [Wikimedia Commons](https://commons.wikimedia.org/wiki/File:(ms)_Corylus_avellana_7.jpg).

Što je sunscald i čime se razlikuje od drugih oštećenja

U engleskoj se literaturi koriste dva srodna, ali različita pojma koja je važno razlikovati jer iziskuju različite mjere:

  • Sunburn (ljetna ožegotina) — nastaje u jeku ljeta zbog kombinacije visoke temperature zraka i jakog sunčevog zračenja (insolacije). Tkivo se pregrije iznad kritične temperature i odumire. Pogađa plod, list i koru izloženih, neaklimatiziranih biljaka — osobito mladih sadnica i debala koja su nakon jake rezidbe naglo ostala izložena suncu.
  • Sunscald (zimsko-rano proljetna ožegotina kore) — nastaje kad sunce po danu zagrije koru, koja izgubi otpornost na hladnoću ("deaklimatizira se"), a zatim, kad sunce zađe, tkivo se naglo i duboko smrzne. Posljedica je odumiranje kambija i floema u uskoj, uzdužnoj pruzi kore.

Oba mehanizma u praksi daju sličnu završnu sliku — uzdužnu prugu mrtve, ispucale i ljuštene kore s izloženim, odumrlim drvom — i oba se pretežno javljaju na jugozapadnoj strani debla (na sjevernoj polutci), gdje je popodnevno zračenje najjače i najtoplije. U hrvatskim uvjetima ljetni sunburn na plodu i listu te ožegotine kore mladih debala najčešći su oblici problema.

Ključno za dijagnostiku

Ožegotine su uvijek vezane uz najizloženiju stranu (jug/jugozapad, vrh krošnje, rubni redovi) i uz razdoblja ekstremne vrućine. Bolesti su, naprotiv, češće na vlažnim, zasjenjenim dijelovima i nakon kišnih razdoblja. Ta razlika u prostornom rasporedu prvi je i najpouzdaniji znak.

Prepoznavanje simptoma

Na plodu (lješnjaku)

Ožegotine ploda javljaju se na strani okrenutoj suncu, najčešće na vanjskim, gornjim i jugozapadnim dijelovima krošnje te na rubnim redovima.

Plod (lješnjak u ljusci) obične lijeske, pogled na bazu ploda
Plod (lješnjak u ljusci) obične lijeske, pogled na bazu ploda — ilustrativni prikaz ploda, fotografija ne prikazuje ožegotine. Foto: Emőke Dénes — [CC BY-SA 4.0](https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0), [Wikimedia Commons](https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fagales_-_Corylus_avellana_fruits_4.jpg).
  • Posvijetljela, bjelkasta do žućkasto-smeđa, kasnije tamnosmeđa udubljena pjega na ovojnici (involukrumu) i ljusci ploda, na osunčanoj strani.
  • Prijevremeno sušenje ovoja i sitniji, slabije nalivene jezgre; u težim slučajevima opadanje ploda prije berbe.
  • Toplinski stres tijekom nalijevanja jezgre može pridonijeti pojavi šupljih ("gluhih") plodova bez jezgre, premda taj defekt ima i druge, genetske i oplodne uzroke (slaba diferencijacija embrionalne vreće).

Veza s truleži i mikotoksinima

Ubodna mjesta i napuknuća na ožeženim plodovima ulazna su vrata za gljivične infekcije (smeđa trulež Monilinia fructigena, siva pjegavost, trulež jezgre). U literaturi se naglašava da su ubodna i oštećena mjesta na plodu glavno mjesto infekcije, osobito uz kišu u svibnju i lipnju. Toplinska oštećenja zato neizravno povećavaju rizik od truleži jezgre i potencijalno mikotoksina — što je posljednja faza dijagnostičkog lanca koju treba pratiti.

Na listu

Herbarski primjerak lista obične lijeske (Corylus avellana) s vidljivim nazubljenim rubom plojke
List obične lijeske (Corylus avellana) s vidljivim nazubljenim rubom plojke (herbarski primjerak, zdrav list bez ožegotina). Foto: Dmitry Makeev — [CC BY-SA 4.0](https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0), [Wikimedia Commons](https://commons.wikimedia.org/wiki/File:2020_year._Herbarium._Corylus_avellana._img-001.jpg).
  • Marginalni i interkostalni nekrotični rub — list posmeđi i osuši se od ruba prema unutrašnjosti, najprije na vrhu i rubovima izloženim suncu; tkivo uz glavne žile dulje ostaje zeleno.
  • Posvjetljenje (bljedilo, "izbjeljivanje") plojke, gubitak turgora i kovrčanje izloženih listova u najtoplijem dijelu dana.
  • Pri kombinaciji vrućine i suše simptomi se ubrzavaju jer biljka ne uspijeva transpiracijom hladiti list; mjerenja relativnog sadržaja vode u listu (RWC) pomažu razlučiti vodni od čisto toplinskog stresa.
  • Za razliku od pjegavosti (smeđa/siva pjegavost lišća), insolacijska nekroza nema oštro ograničene pjege s rubom niti plodna tijela gljive, već difuzno, "ispečeno" rubno tkivo na osunčanoj strani.

Na deblu i granama (ožegotina kore)

  • Uzdužna, izdužena pruga udubljene, ispucale i ljuštene kore na jugozapadnoj strani debla.
  • Ispod oštećene kore odumrli kambij i floem; s vremenom se kora odvaja i izlaže mrtvo drvo.
  • Najugroženija su mlada, tanka i glatka debla (mlade sadnice) te grane koje su nakon jake rezidbe naglo ostale izložene suncu.
  • Rana je atraktivna sekundarnim štetnicima i patogenima (vidi poglavlje o raku grana).

Uloga orijentacije, ekspozicije i mikroklime

Rizik od ožegotina nije ravnomjerno raspoređen po nasadu. Najjače pogođeni su:

Položaj Zašto je rizičan Praktična posljedica
Jugozapadna strana debla i krošnje Najviša temperatura i zračenje u popodnevnim satima Bijeljenje/zaštita usmjeriti na JZ stranu
Vrh i vanjski obod krošnje Izravna insolacija, najmanje samozasjene Plodovi na obodu prvi stradaju
Rubni redovi nasada (osobito J i Z) Bez susjednog zaklona Veća potreba za kaolinom/zasjenom
Mlade sadnice i tek presađene biljke Tanka kora, neaklimatizirano tkivo Obvezna zaštita debla od prve godine
Stabla nakon jake rezidbe Naglo izlaganje prije zasjenjenih grana Rezidbu planirati postupno

Orijentacija redova (sjever–jug nasuprot istok–zapad) utječe na to koliko su plodovi i deblo izloženi popodnevnom suncu — analogno vinogradima, gdje su grozdovi na zapadnoj strani krošnje u redovima orijentacije S–J jače pogođeni zbog toplijih popodneva. Pri podizanju novog nasada to je vrijedan element planiranja.

Uloga sorte

Genetika utječe na osjetljivost na ožegotine kroz nekoliko svojstava: gustoću i veličinu lista (samozasjenjivanje ploda), debljinu i pigmentaciju kore, vrijeme dozrijevanja te otpornost na toplinski stres. U literaturi se osjetljivost sorti dokumentira primarno za bolesti (npr. velike razlike u osjetljivosti na pepelnicu među gruzijskim, azerbajdžanskim i francuskim sortama), no isti princip vrijedi i za abiotički stres: nema "univerzalno otporne" sorte, a izbor treba prilagoditi lokaciji.

Praktične smjernice:

  • Sorte s gušćom i bujnijom krošnjom bolje samozasjenjuju plodove i smanjuju izravnu insolaciju.
  • Na vrlo toplim, izloženim položajima prednost imaju sorte poznate po toleranciji na ljetnu vrućinu na konkretnoj lokaciji (provjerite lokalne pokuse i savjetodavnu službu).
  • Pri izboru oprašivača i glavne sorte uzeti u obzir i fenologiju — sorte koje nalijevaju jezgru u jeku najveće vrućine izloženije su riziku.

Informativno

Konkretan popis "otpornih" sorti ovisi o klimi, tlu i godini. Podatke o ponašanju pojedine sorte na vašem području potražite kod savjetodavne službe i u lokalnim sortnim pokusima.

Zaštita: kaolin (čestični film)

Kaolin je inertna bijela glina (Al₄Si₄O₁₀(OH)₈) koja se u vodi raspršuje po listu, plodu i deblu te stvara reflektirajući bijeli film. Film odbija dio sunčevog zračenja, snižava temperaturu tkiva i tako ublažava toplinski stres; usput djeluje i kao fizička barijera protiv nekih štetnika i kao otežavajući čimbenik za prodor patogena.

Što kaže literatura o lijesci i srodnim kulturama:

  • Premazivanje kaolinom snižava temperaturu lista za 2,9 do 6,9 °C (pokusi na europskoj lijesci i drugim kulturama), uz povećani albedo (odbijanje svjetlosti).
  • Učinak na fotosintezu je dvojak: u uvjetima dobre opskrbe vodom uglavnom nema negativnog učinka na neto fotosintezu (Pₙ), provodljivost puči (gₛ) i učinkovitost korištenja vode (WUE); pod sušom kaolin može povećati stomatalni otpor i smanjiti asimilaciju. Stoga kaolin nije zamjena za navodnjavanje, nego nadopuna.
  • Ljetne kiše ne ispiru film u potpunosti, pa prosječna pokrivenost ostaje dostatna za zaštitu fotokemijske učinkovitosti PSII (Fᵥ/Fₘ) — no za puni učinak premaz se obnavlja.

Orijentacijske doze (informativno — uvijek slijediti etiketu proizvoda):

Proizvod / kontekst Orijentacijska doza Napomena
Kaolin BPLN (komercijalni, voće/maslina/loza) 0,2–5 kg / 100 L vode Prema deklaraciji proizvoda
Kaolin u znanstvenim pokusima na lijesci 3 % i 6 % suspenzije Veće koncentracije = deblji film
Komercijalni kaolin (orašasti, lješnjak/badem) ~1,0–1,5 kg / 100 L; do ~20 kg/ha Primjenjivo do dana berbe (provjeriti karencu)

Praktične napomene za primjenu kaolina:

  • Prvi premaz nanijeti prije najavljenog vala vrućine, ne nakon pojave simptoma.
  • Osigurati ujednačen, neprekinut bijeli sloj na osunčanoj strani; nepotpuni film slabo štiti.
  • Premaz obnavljati nakon jačih kiša i kako biljka raste (novi listovi nisu zaštićeni).
  • Voditi računa o mogućem zaostatku bijelog filma na plodovima i o karenci do berbe — provjeriti deklaraciju.
  • Pod sušom kombinirati s navodnjavanjem; sam kaolin ne nadoknađuje manjak vode.

Zaštita: bijeljenje (krečenje) debla

Bijeljenje debla i debljih grana razrijeđenom bijelom bojom ili vapnenom otopinom klasična je i jeftina mjera protiv ožegotina kore — i protiv ljetnog sunburna i protiv zimskog sunscalda. Bijela površina odbija sunce, smanjuje zagrijavanje kore po danu i ublažava nagle temperaturne oscilacije.

  • Koristi se vodena bijela lateks (akrilna) boja razrijeđena vodom (uobičajeno otprilike pola-pola) ili namjenski preparati; izbjegavati uljne boje koje mogu oštetiti koru.
  • Premazati deblo i bazu glavnih grana, s naglaskom na jugozapadnu stranu.
  • Najvažnije je za mlade sadnice i za debla/grane naglo izložene nakon jake rezidbe.
  • Premaz po potrebi obnoviti svake godine, prije ljeta (a u krajevima s oštrim zimama i prije zime).

Zaštita: zasjena i mehanički štitnici

  • Štitnici debla (grow tubes / trunk guards): neprozirni, svjetlonepropusni tuljci štite tanku koru mladih sadnica od izravnog sunca. Istraživanja u nasadima lijeske (OSU) ispitivala su upravo učinak takvih štitnika; bitno je da budu neprozirni jer prozirni mogu pojačati pregrijavanje ("efekt staklenika").
  • Zasjena (mreže za zasjenjivanje): na vrlo izloženim, rubnim ili pjeskovitim položajima privremene mreže smanjuju insolaciju u jeku ljeta.
  • Upravljanje krošnjom: zadržati dovoljno lišća koje samozasjenjuje plodove i donji dio debla; izbjegavati jaku rezidbu koja naglo izlaže do tada zasjenjeno tkivo.
  • Navodnjavanje: dobra opskrba vodom omogućuje transpiracijsko hlađenje i temeljna je preventiva (vidi članak o vrućini i suši).

Veza s rakom grana i sekundarnim štetnicima

Ožegotine kore nisu samo estetski problem — one stvaraju rane koje su ulazna vrata za rak grana i truleži drva. Mrtvo, ispucalo tkivo kolonizraju oportunistički patogeni i gljive uzročnici raka i nekroza (u literaturi se za lješnjak opisuju nekroze i rak kore, a duljine lezija pri umjetnim inokulacijama dosežu i preko 70 mm kod agresivnijih izolata). Slično tome, sunburn na deblu privlači potkornjake i druge štetnike koji napadaju oslabljeno tkivo.

Praktična posljedica: prevencija ožegotina ujedno je prevencija raka grana. Gdje su rane već nastale, treba ih čistiti, pratiti i, prema potrebi, primijeniti mjere zaštite kore (npr. jesenski bakar tijekom otpadanja lišća protiv pjegavosti i nekroza — informativno, uz provjeru registracije).

Praktične preporuke i česte pogreške

Preporučeni godišnji ritam (informativno, prilagoditi lokaciji):

Razdoblje Mjera
Rano proljeće / prije ljeta Bijeljenje debla mladih sadnica; provjera štitnika debla
Prije prvog vala vrućine Prvi premaz kaolinom na osunčanu stranu krošnje i plodova
Ljeto (vrućina/suša) Navodnjavanje; obnova kaolina nakon kiša; po potrebi zasjena
Pred berbu Provjeriti karencu kaolina; pratiti ožežene plodove zbog rizika truleži
Jesen (otpadanje lišća) Pregled rana na kori; mjere protiv nekroza/pjegavosti

Česte pogreške:

  • Zamjena ožegotine za bolest i nepotrebno tretiranje fungicidima — uvijek provjeriti je li oštećenje na osunčanoj strani i vezano uz vrućinu.
  • Kaolin tek nakon pojave simptoma — film je preventiva, ne lijek za već ožeženo tkivo.
  • Nepotpun ili neobnovljen premaz — tanak ili ispran film slabo štiti; novo lišće ostaje nezaštićeno.
  • Oslanjanje samo na kaolin uz zanemareno navodnjavanje — pod sušom učinak izostaje, a fotosinteza može i pasti.
  • Jaka rezidba u proljeće/ljeto koja naglo izloži deblo i grane — izlaganje tkiva treba biti postupno.
  • Prozirni štitnici debla koji pregrijavaju koru umjesto da je štite.
  • Zanemarivanje rana na kori koje potom prerastu u rak grana.

Galerija

yellowing hazelnut leaf on brick
yellowing hazelnut leaf on brick. Foto: Malcolm Manners from Lakeland FL, USA — [CC BY 2.0](https://creativecommons.org/licenses/by/2.0), [Wikimedia Commons](https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Boron_toxicity_(2313046082).jpg).

Izvori

Ovaj je članak AI-sažetak sastavljen iz interne zbirke literature o lješnjaku (RAG korpus) i javnih izvora. Brojke, doze i rokovi su informativni i ovise o sorti, lokaciji te važećim propisima i deklaraciji proizvoda. Glavni korišteni izvori:

  • Use of Micronized Calcium Carbonate-Based Sunscreen on Young Hazelnut / pregled primjene kaolina kao zaštite (smanjenje temperature lista 2,9–6,9 °C) — RAG korpus.
  • Luciani et al. (2020), Mitigation of multiple summer stresses on hazelnut — kaolin, albedo, fotosinteza, WUE — RAG korpus.
  • Khavari, Fattahi et al. (2021), Salicylic acid and kaolin effects on pomological, physiological and phytochemical characters of hazelnut (Corylus avellana) at warm summer condition, Scientific Reports 11:4568 — https://doi.org/10.1038/s41598-021-83790-0
  • Kaolin treatments on Tonda Giffoni hazelnut (osjetljivost zapadne strane krošnje) — https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0304423819309835
  • Kaolin BPLN — deklaracija proizvoda (doza 0,2–5 kg/100 L); ORMIX PLUS kaolin (orašasti, 1–1,5 kg/100 L, do 20 kg/ha) — RAG korpus.
  • Bolesti i štetnici lijeske (Repozitorij) — pjegavosti, smeđa trulež, trulež jezgre, rak kore — RAG korpus.
  • Obavijest proizvođačima lijeske / Agroklub — ubodna i oštećena mjesta kao ulaz za truleži — https://www.agroklub.com/vocarstvo/trulez-plodova-lijeske-se-javlja-na-mjestima-napada-stetnika-vrijeme-je-za-zastitu/60175/
  • Sveučilište J. J. Strossmayera — diplomski/završni rad o bolestima lijeske (smeđa pjegavost, smeđa trulež, jesenski bakar) — RAG korpus.
  • Springer, nekroze i rak kore lijeske (duljine lezija) — https://link.springer.com/article/10.1007/s10722-023-01790-7
  • Pacific Northwest Pest Management Handbooks — Hazelnut (Corylus avellana) — Sunburn — https://pnwhandbooks.org/plantdisease/host-disease/hazelnut-corylus-avellana-sunburn
  • Pacific Nut Producer — Sunburn vs. Sunscald on Young Hazelnut Tree Trunks (OSU Extension) — https://pacificnutproducer.com/2019/12/30/sunburn-vs-sunscald-on-young-hazelnut-tree-trunks/
  • West Coast Nut — Impact of Trunk Guards in Hazelnut Orchards — https://wcngg.com/2020/07/10/new-research-looks-at-the-impact-of-trunk-guards-in-hazelnut-orchards/
  • Forest Pathology — Sunburn and Sunscald (mehanizam, jugozapadna ekspozicija, kambij/floem, sekundarni patogeni) — https://forestpathology.org/abiotic/sunburn-sunscald/
🤖
Imate pitanje o temi „Sunčeve ožegotine ploda i lista i toplinska oštećenja (sunscald)”? Pitajte HAHAi — našeg AI stručnjaka za lješnjak. Odgovara na hrvatskom, uz izvore.
Pitaj HAHAi →
🌰 OPG HAHA — sadnice lijeske, lješnjaci i proizvodi — posjetite našu trgovinu →
📥 Besplatni vodič za uzgoj lijeske + sezonski savjeti
🤖 Pitaj HAHAi