Smrdljive stjenice (Halyomorpha halys, Nezara, Palomena)¶
Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom — provjerite prije primjene
Ovaj je članak automatski sastavljen iz zbirke literature o lješnjaku uz pomoć umjetne inteligencije i može sadržavati pogreške ili zastarjele podatke. Služi kao polazište za daljnje istraživanje, a ne kao stručni savjet. Doze, sredstva i rokovi su informativni te ovise o sorti, lokaciji i važećim propisima — obavezno provjerite kod savjetodavne službe i na službenim izvorima prije primjene.
Smrdljive ili fitofagne stjenice, u narodu poznate i kao "smrdljivi martini", u posljednjem su desetljeću postale jedan od najozbiljnijih izazova u proizvodnji lješnjaka. Riječ nije o jednoj vrsti, nego o kompleksu polifagnih stjenica iz porodica Pentatomidae (štitaste stjenice) i Coreidae (rubaši) koje sišu sokove iz ploda i izravno oštećuju jezgru — upravo onaj dio koji se prodaje. Posljedice su utisnuća i smeđe pjege na jezgri, plutasto (korkasto) tkivo, smežuranost te gorak, kiselkast okus zbog kojeg plod postaje neupotrebljiv za jelo i preradu. Dodatno, stjenice ubodom prenose gljivu Nematospora coryli koja uzrokuje trulež jezgre. U ovom članku obrađujemo prepoznavanje vrsta, narav i razdoblja štete, praćenje (monitoring) te dostupne mjere suzbijanja u hrvatskim i europskim uvjetima.
Koje stjenice napadaju lijesku¶
U nasadima lijeske u Hrvatskoj, Italiji, Turskoj i Srbiji zabilježen je čitav niz vrsta. Najveće štete na europskom i sjevernoameričkom kontinentu pripisuju se smeđoj mramorastoj stjenici (Halyomorpha halys), invazivnoj vrsti, dok su među domaćim (nativnim) vrstama ekonomski najznačajnije zelena štitasta stjenica (Nezara viridula), zelena lisna stjenica (Palomena prasina) i rubaš (Gonocerus acuteangulatus).
| Vrsta (latinski) | Hrvatski naziv | Porodica | Status | Napomena |
|---|---|---|---|---|
| Halyomorpha halys | Smeđa mramorasta (mramorirana) stjenica | Pentatomidae | Invazivna, istočna Azija | Najveći potencijal štete; brzo se širi |
| Nezara viridula | Zelena štitasta stjenica | Pentatomidae | Nativna / kozmopolitska | Česta na plodu lješnjaka |
| Palomena prasina | Zelena lisna stjenica | Pentatomidae | Nativna | Jedna generacija godišnje |
| Gonocerus acuteangulatus | Rubaš (lijeskin rubaš) | Coreidae | Nativna | Među ekonomski najznačajnijima u EU |
| Dolycoris baccarum | Maljava (krznata) stjenica | Pentatomidae | Nativna | Polifagna |
| Piezodorus lituratus | — | Pentatomidae | Nativna | Sekundarna |
| Carpocoris purpureipennis | — | Pentatomidae | Nativna | Sekundarna |
| Raphigaster nebulosa | — | Pentatomidae | Nativna | Sekundarna |
Važno je razumjeti da nativne vrste (Palomena, Nezara, Gonocerus) u svom prirodnom okruženju često imaju prirodne neprijatelje (parazitske osice koje parazitiraju njihova jaja), koji djelomično drže populaciju pod kontrolom. Invazivna H. halys u novonaseljenim područjima u početku nema dovoljno učinkovitih prirodnih neprijatelja, pa njezina populacija može eksplodirati. Turska istraživanja pokazuju snažno nativno suzbijanje (parazitiranje) kod P. prasina, dok je parazitizam invazivne H. halys nizak.
Smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys)¶
Podrijetlom je iz istočne Azije (Kina, Koreja, Japan). U Europi je prvi put zabilježena 2004. u Lihtenštajnu, a ubrzo 2007. u Švicarskoj (Zürich). U Hrvatskoj je prvi put opažena 2017. u urbanom području Rijeke, nakon čega se proširila u ruralna područja i danas se smatra rasprostranjenom vrstom na cijelom području zemlje. Na velike se udaljenosti širi globalnom trgovinom (kao "slijepi putnik" u robi i vozilima), a na kraće aktivnim letom. Odrasla je stjenica duga oko 12–17 mm, mramorasto smeđe boje, s prepoznatljivim naizmjeničnim svijetlim i tamnim pjegama na rubu zatka i na zadnja dva članka ticala.
Nativne vrste¶
Zelena lisna stjenica (Palomena prasina) — imago je dug 12–14 mm, zelene boje; jaja su zelena i polažu se u skupinama na list. Nimfe prolaze kroz pet stadija, embrionalni razvoj traje 15–21 dan, razvoj jedne generacije 5–6 tjedana, ima jednu generaciju godišnje. Odrasli prezimljuju skriveni u pukotinama, ispod lišća i kore.
Zelena štitasta stjenica (Nezara viridula) — kozmopolitska polifagna vrsta, redovito se nalazi na plodu lješnjaka u obliku imaga i ličinki.
Rubaš (Gonocerus acuteangulatus) — vrsta iz porodice Coreidae, u Europi i Turskoj jedan od ekonomski najznačajnijih štetnika lijeske među stjenicama.
Kako stjenice oštećuju plod i jezgru¶
Štete mogu biti izravne i neizravne.
Izravne štete čine i odrasli oblik (imago) i ličinke (nimfe) bodenjem i sisanjem. Stjenica usnim ustrojem (rilom) probija ljusku i mezokarp te dolazi do jezgre, u tkivo ubrizgava slinu s probavnim enzimima koji razgrađuju stanice i izvlače hranjive tvari. Rezultat je niz simptoma ovisno o tome kada je do uboda došlo.
Neizravne štete nastaju jer stjenice rilom prenose uzročnike bolesti — prije svega gljivu Nematospora coryli, ali i druge gljive i bakterije koji uzrokuju trulež i pljesnivost jezgre. Gljiva Nematospora coryli živi na organima lijeske kao saprofit, a stjenice na rilu prenose njezine infektivne stanice. Uz dovoljno kiše i vlage bolest se razvija u širokom rasponu temperatura (oko 10–37 °C).
Simptomi prema razdoblju napada¶
Vrijeme uboda presudno određuje izgled štete:
| Razdoblje napada | Fenofaza ploda | Tip štete na jezgri |
|---|---|---|
| Svibanj — početak lipnja (rani napad) | Plod se tek formira, jezgra još nije nalivena | "Traumatski pobačaj": jezgra se dalje ne razvija, pocrni i osuši; unutar ljuske ostaje praznina (prazan plod / "blank"); vidljive smeđe kapljice u ljusci |
| Lipanj — srpanj (nalijevanje jezgre) | Jezgra se nalijeva | Smežuranost (deformirana, smežurana jezgra), kolaps tkiva |
| Srpanj — kolovoz (kasni napad) | Jezgra formirana | Tamne pjege na jezgri ispod kojih je plutasto (korkasto) tkivo, isprva mliječno-bijelo pa tamno-žuto do smeđe; jezgra žute/smeđe boje, gorka ili kiselkasta okusa ("cimiciato") |
Najopasniji je napad u fenofazi nalijevanja jezgre (svibanj/srpanj) jer tada izravno remeti razvoj jezgre.
Skrivena šteta — vidljiva tek nakon dorade
Karakteristika štete od stjenica je da često nije vidljiva izvana — plod naizgled izgleda zdravo. Oštećenja na jezgri postaju vidljiva tek nakon čišćenja, sušenja i pripreme očišćene jezgre za tržište, odnosno nakon "cut testa" (prerezivanja uzorka jezgri). Unutrašnjost ploda može biti zaražena, a da se na površini ne primijete nikakve promjene. Zato se ekonomska šteta često otkrije prekasno.
Razmjeri štete¶
- Tijekom jeseni 2021. područna savjetodavna služba u Osijeku zaprimila je više prijava proizvođača o čak 30 % oštećenih plodova u ukupnom urodu, pri čemu šteta tijekom ljeta nije bila vidljiva.
- Turski podaci (Saruhan i Tuncer, 2010.) navode da već dvije jedinke imaga ili nimfi po izboju uzrokuju oko 10 % oštećenih plodova koji prerano otpadaju.
- U hrvatskim medijskim prikazima (2025.) navode se štete kod pojedinih kooperanata i do 80 %, ovisno o lokaciji i uvjetima — osobito u sezonama s hladnim, vlažnim proljećima i umjerenim ljetnim temperaturama.
Brojke su informativne i jako variraju ovisno o lokaciji, sorti, brojnosti štetnika i godini; služe za stjecanje predodžbe o riziku, a ne kao fiksni pokazatelj.
Praćenje (monitoring)¶
Budući da je šteta skrivena, a kritičan prag odluke u Hrvatskoj i EU još nije službeno utvrđen, sustavno praćenje je temelj zaštite. Preporučuju se kombinirano sljedeće metode:
- Redoviti vizualni pregledi stabala (osobito rodnih grana) — od svibnja, redovito tijekom cijele vegetacije. Traži se prisutnost imaga, nimfi i karakterističnih nakupina jaja.
- Otresanje grana na pokrivku — ispod stabla se razastre PVC folija ili sličan materijal, grane se otresu, a uhvaćene jedinke se prebroje. Jednostavna i jeftina metoda procjene brojnosti.
- Piramidalne lovke (crne) s feromonom — za H. halys koriste se komercijalno dostupne crne piramidalne lovke (trapovi) uz obavezan dodatak feromonskog atraktanta. Dostupne su i u RH.
- "Cut test" — povremeno prerezivanje uzorka plodova/jezgri radi otkrivanja unutarnjih oštećenja koja se izvana ne vide.
Gdje postaviti feromonske lovke
Feromonske lovke privlače stjenice, pa ih ne treba postavljati u sredinu nasada — to može povećati štetu u njihovoj blizini. Preporuka je postavljati ih na rub nasada ili izvan njega, a lovke koristiti prvenstveno kao alat za pravovremeno otkrivanje pojave (signal za pojačani pregled), a ne kao masovno hvatanje.
Pragovi odluke¶
Za RH i EU ne postoje službeno potvrđeni pragovi kritične brojnosti. Kao orijentacija mogu poslužiti literaturni podaci iz SAD-a (savezne države New York i Utah), gdje se kao prag odluke za početak suzbijanja smeđe mramoraste stjenice navodi 10 uhvaćenih odraslih jedinki u feromonskim lovkama tijekom tjedan dana. Općenito vrijedi pravilo: svaki ulov u lovku opravdava pojačan pregled nasada, a prisutnost nimfi (ličinki) u nasadu jasan je pokazatelj rizika od štete, jer znači da se štetnik razmnožava na licu mjesta.
Suzbijanje¶
Zaštita od fitofagnih stjenica je složena i svaka pojedinačna mjera daje samo djelomične rezultate. Uspjeh počiva na integriranom pristupu (IPM): poznavanje biologije, redovito praćenje, ciljana primjena dopuštenih sredstava i biološke mjere.
Agrotehničke i mehaničke mjere¶
- Održavanje nasada i okoliša — uklanjanje korova i alternativnih biljaka domaćina, jer su stjenice polifagne i lako prelaze s usjeva na usjev.
- Otresanje i mehaničko uklanjanje odraslih jedinki tijekom pregleda (kod manjih površina).
- Treba imati na umu da kasno zimsko suzbijanje nema učinka — većina vrsta prezimljuje kao odrasla na skrovitim mjestima izvan nasada, pa zimske mjere ne smanjuju njihovu kasniju brojnost.
- Pravilna raspodjela škropiva u krošnji (provjera vodoosjetljivim listićima) za bolju pokrivenost pri tretiranju.
Kemijske mjere i registracija sredstava¶
Stanje registracije u RH
Situacija s registracijom insekticida za stjenice u lijesci u Hrvatskoj je ograničavajuća i mijenja se. Dio literature navodi da u RH nema posebno registriranog insekticida baš za stjenice u lijesci, dok drugi (noviji) izvori navode pripravke registrirane u lijesci koji djeluju i na stjenice. Zbog stalnih promjena u dopuštenjima i rokovima karence, prije svake primjene obavezno provjerite aktualnu registraciju u bazi sredstava za zaštitu bilja (FIS, Ministarstvo poljoprivrede) i na etiketi pripravka.
Iz korpusa i savjetodavnih obavijesti spominju se sljedeći pripravci (informativno; provjeriti aktualnu registraciju i namjenu):
| Djelatna tvar | Primjer pripravka | Napomena iz literature |
|---|---|---|
| Deltametrin | Decis 100 EC, Demetrina 25 EC, Scatto, Rotor Super; Poleci plus | U lijesci se navode pripravci na bazi deltametrina; Poleci plus registriran za stjenice na drugim kulturama (jagoda, pšenica, kukuruz, pamuk) |
| Spirotetramat | Movento | Navodi se za korištenje u lijesci |
| Acetamiprid | Mospilan 20 SG / 20 SP | Registriran za stjenice na ukrasnom bilju / suncokretu (ne nužno u lijesci) |
| Tiakloprid | Calypso 480 SC | Primarno za ljeskotoča (0,2 l/ha, najviše 2 primjene, karenca K=70) — istovremeno se mogu provoditi mjere protiv stjenica |
| (savjetodavna obavijest) | pripravak 0,2 l/ha, jedna primjena/sezona | U obavijesti za suzbijanje H. halys navodi se primjena 0,2 l/ha, dopuštena jedna primjena tijekom sezone |
| Azadiraktin (neem) | NeemAzal-T/S | Spominje se uz "Asset" u savjetodavnoj obavijesti za suzbijanje stjenica |
Sve doze, sredstva i rokovi su informativni i ovise o sorti, lokaciji, fenofazi i važećim dopuštenjima/etiketi. Tretiranja se usmjeravaju prema rezultatima praćenja, a glavni je naglasak na fenofazi nalijevanja jezgre kada je napad najopasniji.
Ekološka proizvodnja¶
U ekološkoj proizvodnji lijeske spominju se dopušteni pripravci na bazi spinosada (npr. Laser) te biološki insekticid na bazi bakterije Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki (npr. Dipel DF). I za njih vrijedi obveza provjere aktualne registracije.
Biološko suzbijanje¶
Biološka kontrola, osobito za invazivnu H. halys, smatra se obećavajućim dugoročnim rješenjem jer su kemijska sredstva često kratkoročno učinkovita i ograničenog dosega. Glavni pravci:
- Parazitske osice (parazitoidi jaja) — najveća učinkovitost utvrđena je kod rodova Trissolcus (uključujući azijsku "samurajsku osicu" Trissolcus japonicus) i Anastatus spp. One parazitiraju jaja stjenica i mogu znatno smanjiti populaciju.
- Entomopatogene gljive — Beauveria bassiana (širok raspon domaćina, ekološki prihvatljiva, učinkovita u više razvojnih stadija) i Metarhizium spp. Metarhizium je pokazao učinkovitost oko 63 % u suzbijanju jaja Nezara viridula; smrtnost imaga H. halys zabilježena je u rasponu 40–88 % u kontroliranim uvjetima. Napomena: H. halys je osjetno manje osjetljiva na M. anisopliae od nekih drugih vrsta stjenica.
- Pristup ciljanja simbionta ("symbiont-targeted control") — novija, održiva metoda: tretiranje površine jaja biokompleksom (bakar, cink, limunska kiselina) sprječava da nimfe H. halys steknu ključni endosimbiont Candidatus Pantoea carbekii, što dovodi do visoke smrtnosti nimfi u laboratoriju, a ne narušava bioraznolikost korisnih kukaca (za razliku od insekticida poput lambda-cihalotrina). Metoda je još u istraživačkoj fazi.
Prije puštanja novih organizama (npr. parazitskih osica) u prirodu potrebna su opsežna istraživanja i odobrenja, no za pojedine vrste već je dokazana visoka učinkovitost.
Praktične preporuke i česte pogreške¶
Preporuke:
- Krenite s redovitim pregledima od svibnja i nastavite kroz cijelu vegetaciju; ne oslanjajte se samo na vizualni dojam zdravog ploda.
- Kombinirajte metode praćenja: vizualni pregled + otresanje na pokrivku + feromonska lovka (na rubu nasada) + povremeni cut test.
- Tretiranja usmjerite na fenofazu nalijevanja jezgre, kad je šteta najopasnija, i prema rezultatima praćenja, a ne paušalno.
- Provjerite aktualnu registraciju i karencu prije svake primjene; poštujte etiketu.
- Njegujte prirodne neprijatelje (smanjite nepotrebna tretiranja širokog spektra) i razmotrite biološke mjere kao dio dugoročne strategije.
Česte pogreške:
- Oslanjanje na izgled ploda — najopasnija pogreška; šteta je skrivena i otkriva se tek nakon dorade.
- Zimska tretiranja protiv stjenica — bez učinka jer prezimljuju izvan nasada.
- Lovka u sredini nasada — može privući štetnike i povećati lokalnu štetu.
- Jedno tretiranje "za svaki slučaj" bez praćenja — neučinkovito jer stjenice ulijeću iz okoline kroz dulje razdoblje; pravi je trenutak ključan jer se štetnik brzo kreće između kultura.
- Zanemarivanje gljivične komponente (Nematospora coryli) — uz suzbijanje stjenica korisno je voditi računa i o zaštiti od truleži ploda i jezgre (npr. fungicidima registriranim protiv sive pjegavosti/smeđe truleži, uz provjeru registracije).
Galerija¶
Izvori¶
Ovaj je članak AI-sažetak sastavljen iz interne zbirke literature o lješnjaku (RAG korpus) i javnih internetskih izvora. Glavni korišteni izvori:
- Halyomorpha halys (Stål, 1855) – novi izazov i prijetnja za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju. Glasilo biljne zaštite 4-5/2024 (RAG korpus, hr).
- Fitofagne stjenice ("Smrdljivi martini") – sve značajniji štetnici lješnjaka. Gospodarski list, 2021 (RAG korpus, hr).
- Metode zaštite lijeske od smrdljivih martina (RAG korpus, hr).
- Najznačajniji štetnici lijeske; Bolesti i štetnici ljeske (Repozitorij), 2011/2020 (RAG korpus, hr).
- Biološko suzbijanje smeđe mramoraste stjenice (Hemiptera: Pentatomidae), 2022 (RAG korpus, hr).
- Ivezić A.: Braon mramorasta stenica Halyomorpha halys – nova pretnja u zasadima leske u Srbiji. Biljni lekar, 2020 — https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0354-6160/2020/0354-61602005488I.pdf
- Prvi nalaz smeđe mramoraste stjenice i veličina populacije u višegodišnjim nasadima u Hrvatskoj, 2023 — https://hrcak.srce.hr/312193
- Stjenica desetkuje domaću proizvodnju lješnjaka – poljoprivrednici traže hitno odobrenje insekticida, 2025 (RAG korpus, hr).
- D. Bošnjak: Lijeska (prezentacija), Agro-klaster, 2023 — https://agro-klaster.hr/wp-content/uploads/2024/01/dr.sc_.-D.-Bo%C5%A1njak-Lijeska-2.pdf
- PZ / savjetodavne obavijesti (nasljesnjak.hr, savjetodavna.mps.hr) — fenološki kalendar i obavijesti proizvođačima (RAG korpus, hr).
- Effects of Kernel Feeding by Halyomorpha halys on Commercial Hazelnuts. Journal of Economic Entomology, 2014 — https://academic.oup.com/jee/article/107/5/1858/809211
- Symbiont-Targeted Control of Halyomorpha halys Does Not Affect Local Insect Diversity in a Hazelnut Orchard. Insects, 2025 — https://doi.org/10.3390/insects16070688
- Low Natural Parasitism of the Invasive Halyomorpha halys Versus Strong Native Suppression of Palomena prasina… Türkiye — https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12733942/
- Hazelnut – Brown Marmorated Stink Bug. Pacific Northwest Pest Management Handbooks — https://pnwhandbooks.org/insect/nut/hazelnut/hazelnut-brown-marmorated-stink-bug
- Study of the overwintering ecology of Palomena prasina in a perspective of IPM. ResearchGate, 2023 — https://www.researchgate.net/publication/375598297