Uklanjanje izbojaka iz korijena (izdanaka)¶
Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom — provjerite prije primjene
Ovaj je članak automatski sastavljen iz zbirke literature o lješnjaku uz pomoć umjetne inteligencije i može sadržavati pogreške ili zastarjele podatke. Služi kao polazište za daljnje istraživanje, a ne kao stručni savjet. Doze, sredstva i rokovi su informativni te ovise o sorti, lokaciji i važećim propisima — obavezno provjerite kod savjetodavne službe i na službenim izvorima prije primjene.
Korijenovi izbojci (izdanci, „sukeri“) jedna su od najtrajnijih i radno najzahtjevnijih značajki uzgoja lijeske. Lijeska (Corylus avellana L.) po prirodi raste kao grm i iz uspavanih pupova na korijenu te iz baze debla neprekidno tjera nove izdanke. Ako ih se ne kontrolira, ti izdanci crpe vodu i hraniva, zagušuju unutrašnjost grma, smanjuju prozračnost i osvijetljenost, otežavaju strojnu berbu i košnju te u konačnici snižavaju prinos i kakvoću ploda. Zato je redovito uklanjanje izbojaka temeljna agrotehnička mjera u formiranju i održavanju nasada — kako kod grmolikog (vaza), tako i kod stablašice. Ovaj članak objašnjava zašto se izbojci uklanjaju, koje mehaničke i kemijske (te fizikalne i alternativne) metode postoje, kako i kada ih primijeniti i koliko često tijekom sezone.
Zašto uklanjati korijenove izbojke¶
Korijenovi izdanci rastu iz korijena ili iz baze glavnog debla i izravno konkuriraju rodnom dijelu biljke. Glavni razlozi za njihovo dosljedno uklanjanje:
- Konkurencija za vodu i hraniva. Izdanci „opterećuju“ stablo, troše asimilate, vodu i hraniva koja bi inače otišla u rast rodnih grana i razvoj ploda. Posljedica je smanjenje prinosa.
- Smanjena prozračnost i osvijetljenost. Gusta masa izdanaka u podnožju grma smanjuje strujanje zraka i osvjetljenje unutarnjeg dijela krošnje, čime se stvaraju uvjeti pogodni za razvoj bolesti.
- Otežano održavanje nasada. Izdanci ometaju košnju, malčiranje, strojnu berbu (skupljanje ploda s tla) i druge operacije.
- Trošak i vrijeme. Ako se izdanci propuste i odrvene, njihovo uklanjanje u razdoblju mirovanja može potrošiti i više od 30 % vremena potrebnog za rezidbu jednog grma/stabla. Ručna kontrola može iznositi i do jedne petine godišnjih troškova upravljanja nasadom.
Vrijedi razlikovati i tzv. vodopije (jaki vertikalni izboji iz adventivnih pupova uz glavne grane) — i njih treba ukloniti jer zasjenjuju krošnju i bespotrebno troše hranu, ali fokus ovog članka su korijenovi izbojci iz podnožja.
Kada izbojke uklanjati — fenofaze i učestalost¶
Učestalost zahvata prvenstveno ovisi o intenzitetu tjeranja izdanaka (a on jako varira po sorti), o klimi, sustavu uzgoja i odabranoj metodi. U Hrvatskoj se zahvat najčešće provodi u proljeće i tijekom vegetacijske sezone.
Ključna je razlika između dvije faze izdanka:
- Zeljasta (zelena) faza — mladi, neodrvenjeli izdanci visine otprilike do 15–20 cm. U ovoj fazi najučinkovitiji su kemijski i fizikalni zahvati, ali rani zahvat na sitnim izdancima često izaziva ponovni rast (retrovegetaciju), pa je potrebno više prolaza.
- Odrvenjela faza — stariji, zdrvenjeli izdanci. Kod kemijskog ili fizikalnog suzbijanja odrvenjelih izdanaka uvenule, odumrle dijelove ipak treba naknadno ručno ukloniti.
Okvirna učestalost prema metodi (informativno):
| Metoda | Tipična učestalost po sezoni | Napomena |
|---|---|---|
| Ručno (škare/motika) | obično 1× godišnje | dovoljan jedan prolaz, najčešće u rano/sredinom ljeta; istovremeno se vrši i selekcija izdanaka za obnovu |
| Mehaničko (trimer/strojevi) | više puta (sezonski po potrebi) | brza intervencija na zeljastim izdancima; može se provoditi gotovo cijele godine |
| Fizikalno (plamen/para) | 2–3× godišnje | zbog retrovegetacije u zeljastoj fazi |
| Kemijsko (herbicidi) | 2–4× godišnje | ovisno o klimi i sorti; u npr. zapadnom Oregonu uobičajeno barem 4 tretmana u proljeće i ljeto |
Općenita preporuka iz hrvatskih vodiča: kod grmolike vaze izdanke treba uništavati dva do tri puta godišnje, ručno u prvim godinama formiranja, a kasnije po potrebi i herbicidima. Strani izvori navode prozor primjene od proljeća do kraja ljeta (otprilike travanj–kolovoz) uz najviše četiri tretmana godišnje, pri čemu izdanke treba tretirati dok su niski (prije nego prerastu).
Mehaničko uklanjanje¶
Mehaničke metode obuhvaćaju ručni rad i strojno suzbijanje.
Ručno uklanjanje¶
Ručno uklanjanje provodi se škarama, sjekiricom ili motikom, rezanjem izdanaka do osnove (do mjesta izbijanja). Prednosti:
- Selektivnost — radnik bira koje izdanke ukloniti, a koje eventualno ostaviti za obnovu rodnih grana ili za razmnožavanje.
- Dovoljan je jedan prolaz kroz nasad godišnje, najčešće u rano/sredinom ljeta, kad je rast izdanaka usporen.
- Vrlo prikladno za mala gospodarstva i ekološki uzgoj.
Glavni nedostatak je velika potreba za radnom snagom: u višedebnim grmolikim nasadima (oko 400–500 biljaka/ha) ručno uklanjanje može iziskivati i oko 20 radnih sati po hektaru te činiti do jedne petine godišnjih troškova upravljanja. Posao je fizički zahtjevan. Za pravilan rez važan je oštar alat — samo gladak, precizan rez omogućuje brzo zacjeljivanje rane i smanjuje rizik od ulaska patogena. Alat je preporučljivo dezinficirati (npr. 70 % alkohol ili 3 % natrijev hipoklorit) između biljaka radi sprječavanja prijenosa bolesti, osobito bakterijske paleži.
Strojno (mehanizirano) uklanjanje¶
Strojno suzbijanje koristi leđne trimere (motorne kosilice s reznom glavom), traktorske priključke, malčere/kosilice s bočnim zamasima te specijalizirane strojeve s rotirajućim bubnjem za skidanje izdanaka. Karakteristike:
- Brza intervencijska metoda koja se može sezonski višestruko ponoviti, prvenstveno na izdancima u zeljastoj fazi; može se provoditi gotovo tijekom cijele godine.
- Smanjenje troškova rada i radne snage. Literatura navodi da upotreba trimera smanjuje potrebu za radnom snagom za oko 54,5 % i troškove za oko 17,2 % (Beyhan, 1996.); novija sinteza navodi smanjenje rada do ~55 % i uštedu troškova oko 20 %.
- Nije selektivno — stroj uklanja sve izdanke i ne doseže izdanke u unutarnjem dijelu grma. Postoji opasnost od oštećenja glavnih grana i debla, pa se primjenjuje uz oprez; razvijen je i dodatni pribor za zaštitu glavnih grana.
Mehanička kontrola može se koristiti i kao dopuna kemijskoj kada herbicidom nisu pokriveni svi izdanci (npr. oni u unutrašnjosti grma).
Fizikalne (termičke) metode¶
Fizikalna kontrola obično podrazumijeva dva termička pristupa:
- Plamen (flaming) — izdanci se kratko izlažu otvorenom plamenu, čime se izaziva opeklina tkiva; uvenu i odumru kroz nekoliko dana.
- Vodena para — visoka temperatura pare ubija tkivo izdanka.
Oba načina djeluju ozljedom tkiva pri kratkom izlaganju visokoj temperaturi. Plamen ima niže troškove opreme i goriva u odnosu na paru. Budući da na zeljastim izdancima dolazi do retrovegetacije, termičke metode obično traže 2–3 zahvata po sezoni, a kod odrvenjelih izdanaka odumrle dijelove treba naknadno ručno ukloniti. Termičke metode su zanimljive za ekološki uzgoj jer ne unose kemijska sredstva u okoliš (uz oprez zbog rizika od požara i opeklina kore glavnih grana).
Kemijsko uklanjanje (herbicidi)¶
Primjena herbicida za kontrolu korijenovih izdanaka najraširenija je tehnika u konvencionalnoj proizvodnji zbog brzine primjene i niže cijene u odnosu na ostale metode. Osnovna pravila:
- Tretira se u zeljastoj fazi, dok izdanci nisu odrvenjeli — orijentacijski kad dosegnu 15–20 cm visine (neki vodiči navode primjenu već od ~15 cm, prije odrvenjavanja baze izdanka).
- Tretira se temeljito i prije nego izdanci prerastu; ako se tretira prekasno ili na premalim izdancima, dolazi do retrovegetacije i potrebe za ponovnim prolaskom.
- Manje kapljice (manji promjer kapi) povezuju se s većom učinkovitošću herbicida pri ciljanoj primjeni.
- Pri tretiranju izbjegavati zanošenje (drift) i kontakt sredstva s lišćem i zelenom korom rodnih grana zbog fitotoksičnosti.
Aktivne tvari i pripravci (informativno)¶
Registracija sredstava razlikuje se po državama i mijenja se kroz vrijeme — uvijek provjerite važeću registraciju za lijesku u svojoj zemlji (u RH putem Fitosanitarnog informacijskog sustava — FIS).
| Aktivna tvar | Primjer naziva | Napomena |
|---|---|---|
| Piraflufen-etil | Mizuki / Evolution | u RH se spominje kao opcija; primjena dok su izdanci ~do 15 cm, prije odrvenjavanja baze, najkasnije do BBCH-76 |
| Karfentrazon-etil | Affinity plus | registriran u nekim europskim državama |
| NAA (esteri naftiloctene kiseline) | razni | u novije vrijeme; usporava rast izdanaka |
| 2,4-D | Saber | dostupan ponegdje izvan EU (npr. SAD) |
Povijesno (od 1960-ih u Italiji i SAD-u) ispitivane su mnoge aktivne tvari (npr. glufosinat-amonij, paraquat, diklobenil i druge), no većina ih se danas ne koristi ili nije dopuštena; mnoge su ujedno i herbicidi za suzbijanje korova. Naglasak je na sredstvima registriranim upravo za ovu namjenu i kulturu.
Alternativa: organske kiseline¶
Domaće istraživanje (diplomski rad, Sveučilište u Osijeku, 2024.) ispitalo je organske i druge kiseline kao održivu alternativu sintetskim herbicidima za supresiju korijenovih izdanaka lijeske. Rezultati (informativno, iz pokusa):
| Sredstvo | Koncentracija | Učinkovitost / napomena |
|---|---|---|
| Solna kiselina | 10 % | dala najbolje rezultate u pokusu |
| Oksalna kiselina | 10 % | vrlo visoka učinkovitost |
| Vinska kiselina | 10 % | vrlo visoka učinkovitost |
| Mravlja kiselina | 5 % | osušila sve izdanke; tek 8 novih izdanaka na kraju pokusa |
| Natrijev hipoklorit (NaOCl) | — | visoka učinkovitost; najmanji broj novih izdanaka (8) |
U najučinkovitijem tretmanu svi su izdanci potpuno presušili kroz 5 dana, novi su se pojavili tek nakon 23 dana, a intenzitet retrovegetacije bio je nizak (svega 11 novih izdanaka za uklanjanje). Učinkovitost ovisi o biljnoj vrsti, stadiju rasta i vremenskim uvjetima u trenutku primjene. Napomena: ove kiseline u pokusu nisu nužno registrirana sredstva za zaštitu bilja — primjenu treba uskladiti s propisima.
Preventiva: podloge bez izbojaka, malčiranje i odpupavanje¶
Najbolji način da se smanji trošak suzbijanja izdanaka jest smanjiti njihovo tjeranje:
- Podloge slabog ili nikakvog tjeranja izdanaka. Sadnja cijepljena na Corylus colurna (medvjeđa lijeska) ili na hibridne klonske podloge (npr. Dundee, Newberg) omogućuje uzgoj u obliku stablašice s jednim deblom i veću gustoću sadnje; podloga Dundee pokazuje veći porast i prinos uz vrlo nisko tjeranje izdanaka. Izbor sorte/podloge uvelike određuje koliko će izdanaka biti — neke sorte tjeraju izrazito jako.
- Malčiranje. Pokrivanje podnožja (folija ili organski malč) ograničava rast izdanaka (u pokusima na svega 5–10 cm visine), ali slabo pokriva unutrašnjost višedebnog grma.
- Odpupavanje (disbudding). Uklanjanje pupova/meristemskog tkiva u rasadniku, prije sadnje, može godinama smanjivati tjeranje izdanaka i pogodno je za ekološki uzgoj.
- Precizna poljoprivreda (u razvoju). Automatizirani sustavi prepoznavanja (RGB-D) za ciljanu primjenu herbicida smanjuju utrošene količine sredstva.
Praktične preporuke i česte pogreške¶
Preporuke:
- Uskladite metodu s veličinom gospodarstva, modelom uzgoja (konvencionalni/ekološki), reljefom i uzgojnim oblikom.
- Kombinirajte metode: npr. strojno za masu izdanaka uz ručno za unutrašnjost grma i selekciju.
- Tretirajte rano, dok su izdanci niski i zeljasti — tada su sve metode učinkovitije.
- Koristite oštar i dezinficiran alat; rez izvodite do osnove.
- U prvim godinama formiranja grma izdanke uklanjajte ručno; uvođenje herbicida ostavite za kasnije godine i samo registrirana sredstva.
- Iskoristite ručni prolaz i za selekciju izdanaka za obnovu rodnih grana ako vam je to dio strategije podmlađivanja.
Česte pogreške:
- Odgađanje zahvata dok izdanci ne odrvene — tada se trošak naglo povećava (i do >30 % vremena rezidbe).
- Tretiranje prekasno ili premalih izdanaka herbicidom → retrovegetacija i dodatni prolazi.
- Strojno suzbijanje bez zaštite glavnih grana → ozljede debla i ulazna vrata za bolesti.
- Korištenje neregistriranih sredstava ili pogrešnih doza „iz druge ruke“.
- Zanemarivanje izbora sorte/podloge pri podizanju nasada — krivi izbor godinama poskupljuje održavanje.
Galerija¶
Izvori¶
Ovaj je članak AI-sažetak izrađen iz interne zbirke literature o lješnjaku (RAG korpus) i javnih internetskih izvora. Brojke, doze i rokovi su informativni i podložni provjeri. Glavni korišteni izvori:
- Gusak, I. (2024.). Utjecaj pojedinih organskih kiselina na supresiju korijenovih izdanaka lijeske (Corylus avellana L.) — diplomski rad, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku. URN: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:550031
- Ministarstvo poljoprivrede — Savjetodavna služba: Preporuka vlasnicima trajnih nasada lijeske — https://savjetodavna.mps.hr/2025/06/23/preporuka-vlasnicima-trajnih-nasada-lijeske-13/
- VODIČ ZA uzgoj lijeske — Ministarstvo poljoprivrede / Savjetodavna služba (savjetodavna.mps.hr)
- Pacchiarelli, A. i sur. / Silvestri, C. i sur. (2022.). Advances in Sucker Control for Sustainable European Hazelnut (Corylus avellana L.) Cultivation, Plants 11(24):3416 — https://www.mdpi.com/2223-7747/11/24/3416 (PMC: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9787295/)
- Hazelnut Growers of Oregon — Spring Sucker Control — https://hazelnut.com/spring-sucker-control/
- OSU Extension — Growing Hazelnuts in the Pacific Northwest: Orchard Floor Management — https://extension.oregonstate.edu/catalog/pub/em-9079
- Chemical control of suckers in hazelnut orchards of western Oregon — Weed Technology — https://bioone.org/journalArticle/Download?urlId=10.1017%2Fwet.2020.78
- Gospodarski list — Uzgoj lijeske u obliku grma — https://gospodarski.hr/rubrike/vocarstvo-rubrike/uzgoj-lijeske-u-obliku-grma/
- Huzjak Hobolić, A. (2021.). Tehnologija i ekonomičnost ekološke proizvodnje lijeske na OPG Hobolić Alen — repozitorij VGU
- Dodatni RAG izvori: Rezidba lješnjaka (lijeske); Zaštita leske; Preporuka vlasnicima trajnih nasada lijeske (MPS, bakterijska palež).