Istarski okrugli i Rimski okrugli lješnjak¶
Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom — provjerite prije primjene
Ovaj je članak automatski sastavljen iz zbirke literature o lješnjaku uz pomoć umjetne inteligencije i može sadržavati pogreške ili zastarjele podatke. Služi kao polazište za daljnje istraživanje, a ne kao stručni savjet. Doze, sredstva i rokovi su informativni te ovise o sorti, lokaciji i važećim propisima — obavezno provjerite kod savjetodavne službe i na službenim izvorima prije primjene.
Među sortama lješnjaka koje se uzgajaju u Hrvatskoj posebno mjesto zauzimaju dvije "okrugle" sorte: autohtoni Istarski okrugli i talijanski Rimski (Tonda Romana, odnosno Tonda Gentile Romana). Obje daju krupne, okruglaste plodove pogodne za konditorsku industriju, a u hrvatskim se nasadima njihova uloga isprepliće s daleko proširenijim Istarskim duguljastim, kod kojeg Rimski redovito služi kao glavni oprašivač. Ovaj profil objedinjuje pomološka svojstva, kvalitetu jezgre i praktičnu ulogu obiju "okruglih" sorti u hrvatskim nasadima, uz nužno razgraničenje od srodnih sorti s kojima ih se lako pomiješa.
Gdje je primarni opis Rimskog?
Detaljan pomološki i oprašivački profil talijanske sorte Tonda Gentile Romana (sin. "Rimski", "Tonda Gentile di Viterbo", "Rimski ukusni") te njezinih klasičnih oprašivača Nocchione i Mortarella obrađen je u zasebnom, opsežnijem članku Tonda Romana, Nocchione i Mortarella. Ondje su matično područje (Lazio, ZOI "Nocciola Romana"), S-alelna kompatibilnost i talijanske oprašivačke kombinacije. Ovaj članak na Rimski gleda iz hrvatske vizure — kao na udomaćenu sortu i oprašivača Istarskom duguljastom — pa za "talijanski" kontekst slijedite poveznicu kako se podaci ne bi udvostručavali.
Napomena o imenovanju: lako je zabuniti se¶
Prije svega valja razjasniti nazivlje jer se u literaturi i na terenu često miješaju četiri vrlo slična imena:
| Naziv | Što označava | Podrijetlo |
|---|---|---|
| Istarski okrugli (Istarski okruglasti) | autohtona hrvatska sorta okruglog ploda | Istra (okolica Pazina) |
| Istarski duguljasti (Istarski dugi, Istarski krupni) | najproširenija HR sorta, izduženog ploda | Istra |
| Rimski / Rimski okrugli / Rimski ukusni | u HR nasadima udomaćena talijanska okrugla sorta | južna Europa / Italija |
| Tonda Gentile Romana (Tonda Romana) | izvorna talijanska sorta iz Viterba (Lazio) | Italija |
U hrvatskoj praksi nazivi "Rimski", "Rimski okrugli" i "Rimski ukusni" odnose se na talijansku sortu tipa Tonda Romana; pojedini elaborati u istom sortimentu izrijekom navode i "Rimski okrugli" i "Tonda Gentile Romana" kao dvije stavke, što potvrđuje da je riječ o istom sortnom krugu. Treba ih razlikovati od Istarskog okruglog: dijele okrugli oblik ploda, no riječ je o dvjema različitim sortama s različitim podrijetlom i, što je presudno, suprotnim ponašanjem ovojnice pri berbi (vidi niže). Korpus literature pokazuje da su podaci o Istarskom okruglom relativno oskudni — pojedini autori navode da sorta "nije u potpunosti proučena te je neopravdano zapostavljena u uzgoju" (Miljković, 2018.).
Istarski okrugli — autohtona istarska sorta¶
Istra ima dvije priznate autohtone sorte lijeske — Istarski duguljasti i Istarski okrugli (okruglasti) — a obje se u svijetu drže autohtonim sortama visoke kvalitete za područje jugoistočne Europe. Istarski okrugli pritom je daleko slabije zastupljen i slabije istražen od svojega duguljastog "rođaka".
Podrijetlo i habitus¶
Istarski okrugli (Istarski okruglasti) hrvatska je autohtona sorta podrijetlom iz okolice grada Pazina u Istri. Razvija vrlo bujna stabla ili grmove okruglaste krošnje; uglavnom se opisuje kao uspravnijeg rasta od duguljastog tipa, koji grane više širi u stranu. Korijen je nešto dublji nego kod nekih drugih sorti, što sorti daje stanovitu prednost u sušnim razdobljima. Kao i većina sorti lijeske, jednodomna je i vjetrocvjetna te samosterilna (samoinkompatibilna), pa za rod traži oprašivač podudarne cvatnje.
Plod i jezgra¶
Plod je krupan, okruglastog do okruglasto-ovalnog oblika, pri vrhu malo spljošten; opisuje se i kao "niži nego širi", uz pojavu dvorebrastog i trorebrastog tipa (trorebrasti je češći kod krupnijih plodova). Navodi o masi ploda variraju ovisno o izvoru, ali se najčešće okupljaju oko 3 g:
| Svojstvo | Vrijednost (informativno) | Napomena |
|---|---|---|
| Masa ploda | oko 2,7–3 g | korpus dosljedno navodi "oko 3 g" |
| Masa jezgre | oko 1,15 g | (Miljković, 2018.) |
| Randman jezgre | ~45 % (mjereno i ~43,5 %) | dobar; "oko 45 %" prevladava u izvorima |
| Oblik | okruglast, blago spljošten; dvorebrasti/trorebrasti | prikladan za industriju i stol |
| Boja ljuske | svijetlo kestenjasta, srednje debljine, s tamnijim uzdužnim prugama | |
| Plodova u gronji | tipično 3–5 |
Kvaliteta ploda ocjenjuje se kao izvrsna. Jezgra je slatkasta, žućkasto-bijele boje i dobrih organoleptičkih svojstava (aroma se kod nekih opisa navodi kao slabije izražena), pa je sorta pogodna za razne namjene — i za stolnu potrošnju i za preradu, a zbog okruglog oblika jezgra je dobro prihvaćena u konditorskoj industriji.
Kemijski sastav jezgre (informativno)¶
Istarski okrugli analiziran je u više hrvatskih radova o kemijskom sastavu lješnjaka, pa je za autohtonu sortu raspoloživo razmjerno mnogo brojki — uz uobičajenu napomenu da vrijednosti jako ovise o godini, lokaciji i metodi analize:
| Pokazatelj | Vrijednost (uzorak/sezona; informativno) | Izvor |
|---|---|---|
| Masti (sirove) | ~66–68 % (npr. 68,34 % i 66,37 % na dva uzorka) | Kemijski sastav lješnjaka (PBF) |
| Bjelančevine | ~21 % (21,14 % / 21,25 %) | Kemijski sastav lješnjaka (PBF) |
| Voda | ~2,6–3,0 % | Kemijski sastav lješnjaka (PBF) |
| Ugljikohidrati | ~5–7 % | Kemijski sastav lješnjaka (PBF) |
| Jednostruko nezasićene MK (MUFA) | najviše u nizu — 81,81 % | Kemijski sastav lješnjaka iz sezone 2020. |
| Višestruko nezasićene MK (PUFA) | najniže u nizu — 8,37 % | Kemijski sastav lješnjaka iz sezone 2020. |
| Omega-6 | ~9,01 % (najniže u usporedbi sorti) | Kemijski sastav lješnjaka iz sezone 2020. |
Zanimljivo je da je u istraživanju iz sezone 2020. Istarski okrugli imao najviši udio jednostruko nezasićenih masnih kiselina i najniži udio višestruko nezasićenih od svih analiziranih sorti. Visok udio MUFA uz nizak udio PUFA povezuje se s boljom oksidacijskom stabilnošću i duljom trajnošću jezgre, što je tehnološka prednost pri preradi i skladištenju.
Rodnost i ponašanje u berbi¶
Rodnost se opisuje kao osrednja (za razliku od izrazito obilne rodnosti Istarskog duguljastog), uz naglašenu otpornost prema suši. Ključno — i to je čest izvor pogrešaka u opisima — jest ponašanje ovojnice (omotača) pri berbi:
Ispravak česte zablude o ovojnici Istarskog okruglog
Suprotno onome što se ponekad navodi, plodovi Istarskog okruglog teško ispadaju iz omotača, što se u literaturi izričito navodi kao nedostatak sorte (Anonymous 3, 2012.; više hrvatskih izvora). To otežava strojnu berbu i jedan je od razloga zašto sorta nije šire prihvaćena u intenzivnoj proizvodnji. Sposobnost lakog ispadanja iz ovoja svojstvo je Rimskog, a ne Istarskog okruglog.
Usporedbe radi:
- Kod Istarskog duguljastog ovojnica je dulja od ploda, pri vrhu nazubljena, sužena i savijena tako da se plod ne vidi, pa plodovi ne ispadaju sami — strojna berba traži dodatak na stroju koji odvaja plod od opne.
- Kod Istarskog okruglog plodovi također teško ispadaju iz omotača, što je nedostatak pri mehanizaciji.
- Kod Rimskog je ovojnica približno jednake duljine kao plod, pa zreli plodovi lako ispadaju — to je sorta najpogodnija za strojno sakupljanje od ovih triju.
Zdravstveni status i zaštita¶
Sorta se opisuje kao otporna na većinu bolesti, ali joj je potrebna redovita zaštita protiv ljeskotoča (lijeskov rilaš); srednje je osjetljiva i na ljeskovu grinju. Konkretni programi, sredstva i rokovi zaštite ovise o lokaciji, godini i važećim dopuštenjima — pratite preporuke savjetodavne službe i etiketu sredstva.
Zašto razmisliti o oživljavanju Istarskog okruglog¶
Unatoč nedostatku oko ispadanja iz omotača, sorta ima nekoliko stvarnih prednosti: izvrsnu kvalitetu ploda, povoljan profil masnih kiselina (visok MUFA, niska PUFA → bolja trajnost), otpornost na sušu i status autohtone sorte. Literatura je drži nedovoljno proučenom i "neopravdano zapostavljenom", pa je zanimljiva za kolekcijske nasade, klonsku selekciju i tržišne niše autohtonih proizvoda — uz svijest da za intenzivnu strojnu berbu nije idealna.
Rimski (Tonda Romana) — iz hrvatske vizure¶
Cjelovit pomološki profil, matično područje (Lazio/Viterbo), ZOI "Nocciola Romana", S-alelna kompatibilnost i talijanske oprašivačke kombinacije nalaze se u članku Tonda Romana, Nocchione i Mortarella. Ovdje slijedi sažetak relevantan za hrvatske nasade.
Status u Hrvatskoj¶
Rimski je sorta podrijetlom iz južne Europe, izvorno talijanska sorta iz okolice grada Viterba (Lazio). U Hrvatskoj se vrlo dobro pokazala u plantažnim nasadima kontinentalnog dijela i danas je, uz Istarski duguljasti, druga najzastupljenija sorta. Njezina je dvostruka uloga ono što je čini važnom: istodobno je glavni oprašivač Istarskom duguljastom i vrijedna rodna (konditorska) sorta.
Habitus i cvatnja¶
Spada u srednje bujne do vrlo bujne sorte uspravnog rasta (grane više raste u visinu nego u širinu); može se uzgajati i kao stablašica na vlastitom korijenu. Tjera mnogo korijenovih izdanaka, što traži redovito uklanjanje. Cvate srednje rano i dobro se podudara u cvatnji s Istarskim duguljastim, Haleškim, Barcelonom i nekim drugim sortama. Samosterilna je (zahtijeva oprašivač), a obilna rodnost može dovesti do alternativne (naizmjenične) rodnosti.
Rani polazak vegetacije i rizik od mraza
Rimski ranije kreće u vegetaciju i ranije sazrijeva od Istarskog duguljastog (razlika u punoj zriobi 7–10 dana). Rano kretanje vegetacije izlaže cvatnju riziku kasnih proljetnih mrazeva: dođe li do mraza u vrijeme oprašivanja Rimskog, oplodnja izostaje, pa urod može biti znatno smanjen ili gotovo zanemariv. Na mrazu izloženim položajima to treba uzeti u obzir pri izboru sorti i položaja.
Plod i jezgra (sažeto)¶
| Svojstvo | Vrijednost (informativno) | Napomena |
|---|---|---|
| Masa ploda | ~3,7 g (raspon ~2,7–4 g po izvoru) | Jakobović i sur. (2020.): ~3,7 g |
| Masa jezgre | ~1,4 g (raspon 1,22–1,40 g) | |
| Randman jezgre | ~46 % (raspon ~39–46 %) | Jakobović i sur. (2020.): ~46 % |
| Oblik ploda | okruglast, spljošten (niži nego širi); dvorebrasti i trorebrasti | |
| Ljuska | svijetlo kestenjasta, ~1,1 mm, s tamnim prugama | |
| Plodova u gronji | najčešće ~4 (raspon 1–10) | |
| Dozrijevanje | sredinom rujna | rano do srednje rano |
Jezgra je slatkasta, žućkasto-bijele boje, ugodna okusa; pri prženju se kožica srednje dobro do dobro odvaja. Zahvaljujući okruglom obliku i organoleptičkim svojstvima, sorta je vrlo cijenjena u konditorskoj industriji (prženje, paste i kreme). Kemijski sastav jezgre (informativno): masti ~64 %, bjelančevine ~17 %; udio oleinske kiseline u hrvatskim mjerenjima kretao se ~83 %, a jednostruko nezasićenih masnih kiselina ~84 %. Brojke jako variraju po godini, lokaciji i metodi.
Berba, zdravlje i zaštita¶
Glavna agronomska prednost Rimskog jest da plod lako ispada iz ovoja (ovojnica je približno jednake duljine kao plod), pa je sorta izrazito pogodna za strojno sakupljanje. Relativno je otporna na mraz (u smislu izdržljivosti drveta), ali zbog ranog kretanja vegetacije ranjiva na mraz u cvatnji (vidi gore). Općenito se drži osjetljivijom na bolesti od istarskih sorti — posebno se spominju ljeskova grinja i monilija — pa u uvjetima povoljnima za bolesti traži pravovremenu zaštitu (uz napomenu da neki izvori grinje ocjenjuju kao manji problem; rizik procijenite po lokaciji).
Usporedba sorti — sažeto¶
| Svojstvo | Istarski okrugli | Rimski (Tonda Romana) |
|---|---|---|
| Podrijetlo | autohtoni HR (Pazin, Istra) | Italija (Viterbo) / južna Europa |
| Zastupljenost u HR | rijedak, zapostavljen | druga najzastupljenija sorta |
| Bujnost | vrlo bujan | srednje do vrlo bujan |
| Korijenovi izdanci | umjereno | mnogo |
| Masa ploda | ~3 g | ~3,7 g (raspon ~2,7–4 g) |
| Randman jezgre | ~45 % | ~46 % (39–46 %) |
| Ispadanje iz ovoja | teško (nedostatak) | lako (pogodan za strojnu berbu) |
| Rodnost | osrednja, otporan na sušu | obilna, sklona alternaciji |
| Polazak vegetacije / dozrijevanje | — / — | ranije (mraz-rizik u cvatnji); zriori 7–10 dana prije Istarskog duguljastog |
| Osjetljivost na bolesti | otporniji; pazi na ljeskotoča | osjetljiviji (grinja, monilija) |
| Glavna uloga u HR | zapostavljena autohtona sorta, stol + prerada | oprašivač Istarskom duguljastom + konditorska prerada |
Uloga u hrvatskim nasadima i oprašivanje¶
U hrvatskoj praksi okosnica nasada gotovo je redovito Istarski duguljasti (procjenjuje se na oko 80 % svih nasada u zemlji), a Rimski se dodaje kao oprašivač i kao komercijalna rodna sorta. Kombinacija Istarski duguljasti + Rimski (+ po potrebi Haleški) smatra se provjerenom za kontinentalnu Hrvatsku jer se sorte podudaraju u cvatnji i daju redovit rod.
Omjeri sadnje iz prakse (s izvorima)¶
Važno je razlikovati udio sorti u nasadu (koliko se kojih stabala sadi) od pitanja "tko je glavna, a tko oprašivačka sorta". U više dokumentiranih hrvatskih nasada Rimski je čak glavna rodna sorta po broju stabala, dok Istarski duguljasti čini manjinski udio:
| Projekt / izvor | Rimski (okrugli) | Istarski duguljasti | Izvor |
|---|---|---|---|
| Intenzivni nasadi ≥ 10 ha (preporuka) | 80 % | 20 % | PP Orahovica |
| Mali obiteljski nasadi (preporuka) | 50 % | 50 % | PP Orahovica |
| Nasad PP Orahovica (Grabovac), gusti sklop | 80 % | 20 % | Tehnološka i ekonomska obilježja uzgoja lijeske (doi:10.46584/lm.v36i2.1141) |
| Nasad, općina Vojnić (~40 ha) | 90 % | 10 % | Elaborat zaštite okoliša (AGRO UTINJA) |
| Elaborat PPO Lješnjak | 84,5 % | 15,5 % | Elaborat zaštite okoliša (EcoMission) |
Raspon udjela Rimskog (≈ 50–90 %) pokazuje da raspodjela uloga nije fiksna nego ovisi o tržišnom cilju (stolni plod vs. konditorska prerada), veličini nasada (intenzivni vs. obiteljski) i mehanizaciji berbe. U intenzivnim nasadima prevladava Rimski jer dobro ispada iz ovoja (lakša strojna berba), dok Istarski duguljasti ondje često ima upravo ulogu kvalitetnijeg ploda i partnera u cvatnji.
Što s 20–30 % oprašivača iz talijanske prakse?
Europska/talijanska preporuka za samosterilne sorte često navodi 20–30 % oprašivača (vidi članak o Tonda Romani). Hrvatski omjeri (npr. 80:20 ili 90:10) na prvi pogled izgledaju drukčije, ali tu je obilno zastupljena sorta i sama oprašivač manjinskoj: kad su obje sorte rodne i međusobno se oprašuju, "udio oprašivača" gubi smisao klasične manjinske oprašivačke trake. Kod čisto oprašivačkih (netržišnih) sorti i dalje vrijedi pravilo 20–30 %.
Razmaci sadnje i gustoća sklopa (informativno)¶
Razmak ovisi o plodnosti tla, bujnosti sorte i uzgojnom obliku. Orijentacijske vrijednosti iz hrvatske literature:
| Pristup / sorta | Razmak (red × u redu) | Gustoća | Izvor |
|---|---|---|---|
| Intenzivni gusti sklop (Rimski/Ist. duguljasti) | 5 × 2,5 m | ~800 biljaka/ha | doi:10.46584/lm.v36i2.1141; Elaborat zaštite okoliša |
| Stablo, srednja bujnost/plodnost | 5 × 6 m | — | Šoškić (2006.) |
| Stablo, velika bujnost / plodno tlo | 7 × 7 m | — | Šoškić (2006.) |
| Grm, velika bujnost | 8 × 8 do 10 × 10 m | — | Šoškić (2006.) |
| Prostorni grm (najgušće–najrjeđe) | 5 × 3,5 do 6 × 5 m | — | Brzica (2002.) |
Gusti sklop (npr. 5 × 2,5 m, ~800 biljaka/ha) postao je standard u intenzivnom uzgoju jer donosi raniji povrat ulaganja; pritom se planira vađenje svake druge biljke nakon ~12 godina, kad se sklop previše zgusne. Budući da Rimski raste više u visinu, a Istarski duguljasti više u širinu, pri planiranju međurednog razmaka treba osigurati prohodnost mehanizacije bez oštećivanja stabala.
Preporučene kombinacije za oprašivanje¶
- Istarski duguljasti + Rimski (+ po potrebi Haleški) — provjerena kombinacija za kontinentalnu Hrvatsku.
- Za Istarski duguljasti dobrim su se oprašivačima pokazali i Halski div, Rimski, Lambert, Gunsleben, Cosford, Apolda, Barcelona te Tonda di Giffoni (uz napomenu da je Istarski duguljasti intersterilan sa sortama Cosford i Sodlinger).
- Za sam Rimski (Tonda Romana), kao samosterilnu sortu, klasični su oprašivači Nocchione, Mortarella i Tonda di Giffoni (vidi zaseban članak).
Budući da lijeska cvate zimi/rano u proljeće (muški i ženski cvjetovi na istoj biljci, ali često nepodudarne cvatnje unutar iste sorte), za redovit i obilan rod nužno je u nasadu imati najmanje dvije sorte podudarne cvatnje. Kod samosterilnih sorti poput Rimskog (i Istarskog okruglog) to je obvezno, a ne izborno.
Praktične preporuke i česte pogreške¶
- Ne brkajte ponašanje ovojnice. Lako ispadanje iz ovoja svojstvo je Rimskog; Istarski okrugli plodovi teško ispadaju iz omotača, što je nedostatak za strojnu berbu. Ovo je čest izvor pogrešaka u sortnim opisima.
- Ne sadite Rimski (ni bilo koju samosterilnu sortu) kao čisti monosortni nasad. Bez oprašivača rod izostaje; osigurajte raspored koji jamči preklapanje cvatnje i ravnomjerno rasporedite partnerske sorte po nasadu (lijeska je vjetrocvjetna).
- Računajte s rizikom mraza za Rimski. Rano kretanje vegetacije izlaže cvatnju kasnim mrazevima; na izloženim položajima razmislite o mrazootpornijim partnerima (npr. Istarski duguljasti kreće kasnije).
- Pazite na alternativnu rodnost Rimskog. Obilan rod jedne godine može pratiti slabija sljedeća sezona; rezidbom i uravnoteženom ishranom nastojte ujednačiti rod.
- Uklanjajte korijenove izdanke Rimskog redovito — sorta ih tjera mnogo, što troši hranjiva i otežava održavanje. Cijepljenje na medvjeđu lijesku (Corylus colurna) može ublažiti taj problem (vidi članak o Tonda Romani).
- Uskladite udio sorti s ciljem i veličinom nasada. Intenzivni nasadi često idu na ~80 % Rimskog (lakša strojna berba), mali obiteljski nasadi i na 50:50 — uz svijest da to nisu kruta pravila.
- Zaštitu prilagodite sorti. Rimski traži pojačan oprez prema moniliji i grinjama; Istarski okrugli prije svega prema ljeskotoču. Sredstva, doze i rokovi su informativni i ovise o važećim dopuštenjima — provjerite etiketu i savjetodavnu službu.
- Ne brkajte Istarski okrugli s Istarskim duguljastim pri nabavi sadnica — riječ je o dvjema sortama različitih svojstava ploda i berbe; tražite jasnu deklaraciju u rasadniku.
- Razmislite o oživljavanju Istarskog okruglog u kolekcijskim i nišnim nasadima zbog izvrsne kvalitete ploda i povoljnog profila masnih kiselina, uz svijest o lošijem ispadanju iz ovoja.
Galerija¶
Izvori¶
Ovaj je članak AI-sažetak sastavljen iz interne zbirke literature o lješnjaku (RAG korpus) i javnih internetskih izvora. Glavni korišteni izvori:
- "Kemijski sastav lješnjaka" (više inačica) — Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu (repozitorij PBF) — opis Istarskog okruglog (masa ~3 g, randman ~45 %, plodovi teško ispadaju iz omotača) i kemijski sastav jezgre.
- "Kemijski sastav lješnjaka iz sezone 2020." — PBF, Sveučilište u Zagrebu — udjeli MUFA/PUFA i omega-6 (Istarski okrugli: najviši MUFA 81,81 %, najniži PUFA 8,37 %).
- Miljković i sur. — pomološki podaci o Istarskom okruglom (masa jezgre ~1,15 g; ocjena o zapostavljenosti sorte).
- "Tehnološka i ekonomska obilježja uzgoja lijeske" — https://doi.org/10.46584/lm.v36i2.1141 — omjer Rimski 80 % : Istarski duguljasti 20 %, gusti sklop 5 × 2,5 m (~800 biljaka/ha).
- "Stanje i tendencije proizvodnje i potrošnje lješnjaka" — https://doi.org/10.31727/gzb.42.3.9 — rani polazak vegetacije i rizik mraza za Rimski; razlika u zriobi 7–10 dana.
- "Ekonomska isplativost proizvodnje lješnjaka" (Jakobović i sur., 2020.) — masa ploda ~3,7 g, jezgra ~1,4 g, randman ~46 %, ljuska ~1,1 mm; Rimski kao glavni oprašivač.
- "Poslovni plan za proizvodnju sadnica lijeske" — https://www.poljinos.hr/wp-content/uploads/2022/05/PP-za-proizvodnju-sadnica-lijeske1.pdf — opisi Istarskog duguljastog i Rimskog (ovojnica, oblik ploda).
- "Uzgoj lijeske" (PDF, pdfcoffee) i Šoškić, Orah i lijeska (2006.); Brzica (2002.) — razmaci sadnje, oprašivači Istarskog duguljastog.
- Elaborati zaštite okoliša za podizanje nasada lijeske (EcoMission — PPO Lješnjak 84,5 % : 15,5 %; AGRO UTINJA, općina Vojnić 90 % : 10 %; nasad 75 ha sa sortama Istarski duguljasti, Rimski i Tonda Gentile Romana, razmak 5 × 2,5 m).
- PP Orahovica — "Uzgoj lješnjaka i sadnica lijeske" — https://pporahovica.hr/djelatnosti/vocarstvo/uzgoj-ljesnjaka-i-sadnica-lijeske/ — preporuka 80:20 (intenzivni) i 50:50 (obiteljski nasadi).
- AgroIstra — "Istarski duguljasti lješnjak na cijeni je u svijetu" — https://www.agroistra.hr/poljoprivreda/lijeska-u-istra/ — dvije autohtone istarske sorte, opis okruglog ploda (dvorebrasti/trorebrasti).
- Agroportal — sortne liste / "Zanimljivosti o lješnjaku i lijesci" — https://www.agroportal.hr/vocarstvo/30493.
- Povezani članak Lijeskopedije: Tonda Romana, Nocchione i Mortarella — primarni profil Rimskog/Tonda Gentile Romane i njezinih talijanskih oprašivača.
Brojčani podaci (masa ploda, randman, kemijski sastav, omjeri sadnje, razmaci) informativni su i ovise o sorti, lokaciji, godini i metodi mjerenja. Prije primjene provjerite kod savjetodavne službe i na službenim izvorima.