Stres vrućine i suše: posljedice i prilagodba¶
Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom — provjerite prije primjene
Ovaj je članak automatski sastavljen iz zbirke literature o lješnjaku uz pomoć umjetne inteligencije i može sadržavati pogreške ili zastarjele podatke. Služi kao polazište za daljnje istraživanje, a ne kao stručni savjet. Doze, sredstva i rokovi su informativni te ovise o sorti, lokaciji i važećim propisima — obavezno provjerite kod savjetodavne službe i na službenim izvorima prije primjene.
Toplinski i sušni stres danas su među najvažnijim ograničavajućim čimbenicima u uzgoju lijeske (lješnjaka, Corylus avellana L.). U našim agroekološkim uvjetima dominantan stresni uvjet upravo je pojava visokih ljetnih temperatura uz nedostatak oborina, a budući da lijeska razvija plitak korijenov sustav, takva kombinacija može znatno reducirati prinos i kvalitetu plodova. Klimatske promjene zaoštravaju problem: toplinski valovi, dulje sušne epizode i nepravilan raspored oborina sve češće pogađaju nasade i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje je lijeska tradicionalno davala redovit rod. Ovaj članak objašnjava kako vrućina i suša djeluju na rod, kvalitetu jezgre i pojavu praznih (gluhih) plodova te koje agrotehničke i sortne mjere mogu ublažiti štete i povećati otpornost nasada.
Zašto je lijeska osjetljiva na vrućinu i sušu¶
Za uspješan uzgoj lijeske i postizanje visokog priroda i kvalitete ploda potrebno je smanjiti stresne uvjete koji se javljaju tijekom cijelog uzgojnog ciklusa. Stručna literatura jasno ističe da je dominantan stresni uvjet pojava visokih ljetnih temperatura uz nedostatak oborina (Zbornik sažetaka hrvatskih voćara, 2018.). Razlog ležernosti s kojom stres pogađa lijesku jest njezina građa:
- Plitko korijenje. Lijeska crpi vlagu uglavnom iz površinskog sloja tla. Taj se sloj prvi issuši i zagrije, pa biljka brzo ostaje bez dostupne vode i ne može doseći dublje zalihe. Zato lijeska na suhim, toplim i zbijenim tlima daje male i neredovite prirode.
- Velika i tanka lisna masa. Lišće brzo transpirira; pri visokim temperaturama i niskoj vlazi zraka puči se zatvaraju kako bi se spriječio gubitak vode, ali time pada i fotosinteza.
- Heliofitnost uz osjetljivost na pregrijavanje. Lijeska traži svjetlo, ali izravna jaka insolacija u kombinaciji s vrućinom dovodi do toplinskog opterećenja lista i ploda (ožegotine, prijevremeno starenje lišća).
Fiziološki, pri visokim temperaturama zraka i lista te niskoj relativnoj vlazi dolazi do snažnog stomatalnog ograničenja i pada neto fotosinteze. Posljedica je rano zaustavljanje nalijevanja jezgre, prijevremeno opadanje lišća, porast udjela praznih plodova i smanjenje mase jezgre (PMC, Grafting… drought tolerance in Corylus avellana, 2024.).
Plitak korijen = mali spremnik vode
Budući da lijeska koristi pretežno površinski sloj tla, kombinacija vrućine i suše kod nje djeluje brže i oštrije nego kod dubokokorjenastih voćaka. Zato su pravodobne mjere (zasjena tla, navodnjavanje, malčiranje) kod lijeske posebno učinkovite.
Učinci na rod, kvalitetu i prazne plodove¶
Smanjenje roda i mase jezgre¶
Stres nedostatka vode i visoke temperature mogu značajno reducirati prinos plodova u nasadima lijeske (Zbornik, 2018.). Vodni stres uzrokuje rano zaustavljanje rasta ploda, prijevremeno opadanje lišća i smanjenje mase jezgre — drugim riječima, plod se nalije slabije i lakši je. Kako se nalijevanje jezgre kod lijeske odvija upravo u srpnju i kolovozu, koji su ujedno i najtopliji i najsušniji mjeseci, taj se period poklapa s vrhuncem toplinskog i sušnog pritiska.
Prazni ("gluhi") plodovi¶
Među najjasnijim posljedicama stresa jest porast udjela praznih plodova — plodova bez jezgre, u narodu zvanih "gluhi plodovi". Literatura navodi nekoliko uzroka:
- Loša oplodnja zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. U slučaju nepovoljnih meteoroloških uvjeta prije, tijekom i nakon cvatnje dolazi do velikog postotka praznih plodova, što može znatno smanjiti rodnost (Elaborat, BBZ, 2020.). Klijanje polena i rast polenove mješinice osjetljivi su na temperaturne ekstreme.
- Prekid nalijevanja zbog vrućine/suše. Razvojni plodovi koji u toplom i sušnom razdoblju ostanu bez dovoljno vode i asimilata prekidaju razvoj na razini funikula ili spoja sjemenog zametka i bivaju klasificirani kao abortirajući plodovi (prazni plodovi u berbi). Udio takvog pobačaja viši je na otvorenom polju nego pod zaštitnom mrežom (PMC, Photo-Selective Shade Nets…, 2020.).
- Sortne (genetske) sklonosti. Dio pojave "gluhih plodova" pripisuje se degenerativnim tendencijama nekih sorti koje se očituju u slaboj i nepravilnoj diferencijaciji embrionalne vreće ili polenovih zrnaca (Uzgoj lijeske, 2009.).
Razlikujte prazne plodove od truleži jezgre
Prazan plod nastaje zbog izostanka oplodnje ili prekida nalijevanja (abiotički/fiziološki uzrok). Šturu i potamnjelu jezgru sa simptomima truleži najčešće uzrokuje gljiva Nematospora coryli uz posredovanje stjenica (biotički uzrok). Toplo i suho ljeto može oba problema pogoršati istodobno, pa je dijagnoza ključna prije nego što se odluči o mjeri.
Učinak na kvalitetu i prijevremeno opadanje¶
Suho i vruće ljeto dovodi do prijevremenog sazrijevanja i ranog opadanja plodova. U konkretnom primjeru iz Osječko-baranjske županije, nakon vrlo suhog i vrućeg ljeta plodovi su u ljusci izgledali dobro, no nakon krckanja pokazalo se da su jezgre šture i da pokazuju simptome truleži; postotak zaraženih plodova kretao se od 30 do čak 60 %, i to i u nasadima s redovitom zaštitom (Gospodarski list / agroklub, 2024.). To pokazuje da stres oslabi obrambene mehanizme biljke i otvori vrata sekundarnim problemima.
Visoke temperature tijekom nalijevanja (srpanj–kolovoz) izravno utječu i na masu ploda, udio jezgre (randman) i sadržaj ulja. Pokusi pokazuju da mjere koje snižavaju temperaturu ploda (npr. premazi na bazi kaolina) poboljšavaju masu ploda, udio krupnije jezgre (preko 14 mm), randman i udio ulja u jezgri (web pregledi pokusa s kaolinom).
| Posljedica stresa | Glavni mehanizam | Vidljivi simptom |
|---|---|---|
| Smanjen rod | Pad fotosinteze, rano zaustavljanje nalijevanja | Lakši plodovi, manji prinos po stablu |
| Prazni (gluhi) plodovi | Loša oplodnja + prekid razvoja zametka | Ljuska bez jezgre, lagani plodovi |
| Šture jezgre | Nedovoljno nalijevanje + sekundarna trulež | Smanjen randman, nekroze, neugodan okus |
| Prijevremeno opadanje | Vodni i toplinski stres | Plodovi padaju prije pune zriobe |
| Sniženje kvalitete ulja | Toplinsko/oksidativno opterećenje | Veća kiselost i peroksidni broj u ulju |
Dijagnostika: kako prepoznati stres na vrijeme¶
Pravodobno prepoznavanje razlikuje vrste štete i omogućuje ispravnu reakciju. Korisni pokazatelji:
- Lišće: uvenuće u najtoplijem dijelu dana, savijanje plojke, rubne ožegotine, prijevremeno žućenje i opadanje — znakovi vodnog/toplinskog stresa.
- Plodovi tijekom razvoja: zaostajanje u rastu, rano opadanje zelenih plodova.
- Provjera nalijevanja: uzorkovanje i krckanje plodova krajem srpnja i u kolovozu kako bi se procijenio udio praznih i šturih jezgri prije berbe.
- Vlaga tla: mjerenje tenziometrom ili sondom u zoni korijena (površinski sloj!) za pravodobno navodnjavanje.
- Razlikovanje uzroka: ljuska bez jezgre i bez znakova uboda upućuje na fiziološki prazan plod; potamnjela, kisela jezgra s nekrozama i miceljem upućuje na trulež jezgre povezanu sa stjenicama i gljivom Nematospora coryli (Bolesti i štetnici lijeske, 2020.).
Mali kontrolni uzorak isplati se
Krckanje šačice plodova s nekoliko stabala krajem srpnja daje pravu sliku stanja jezgre tjednima prije berbe i omogućuje da se odluke (dodatno navodnjavanje, biostimulator, plan berbe) donesu na vrijeme.
Agrotehničke mjere prilagodbe¶
Voda — prva i najvažnija mjera¶
U sušnim uvjetima navodnjavanje je redovita, a ne izvanredna mjera. Ključno je osigurati vodu upravo u kritičnoj fazi nalijevanja jezgre (srpanj–kolovoz), kada deficit najviše košta. Zbog plitkog korijena kod lijeske su u pravilu bolja češća manja zalijevanja od rijetkih obilnih. Orijentacijske, informativne vrijednosti iz literature:
| Mjera | Orijentacijska vrijednost | Napomena |
|---|---|---|
| Tjedni dodatak u sušnim razdobljima | ~25–50 mm vode tjedno | Za podršku nalijevanju; ovisi o tlu i klimi (web izvori) |
| Godišnja potreba za vodom (uključ. oborine) | ~2.500 L/stablo/god. (okvir iz elaborata) | Navodnjavanjem se nadoknađuje samo manjak iznad oborina (Elaborat, 2020.) |
| Sustav | Kap po kap, po mogućnosti podpovršinski | Manje isparavanja, ujednačena vlaga |
Brojke su informativne
Navedene količine vode ovise o tlu, sorti, dobi nasada, klimi i lokalnim propisima o korištenju vode. Konkretan raspored treba odrediti prema mjerenju vlage tla i u dogovoru sa savjetodavnom službom.
Zaštita tla i mikroklime¶
- Malčiranje (zastiranje tla). Organski malč ili pokrov smanjuje isparavanje, snižava temperaturu tla i čuva vlagu u površinskom sloju gdje je korijen lijeske.
- Zatravljenje međurednog prostora uz košnju održava strukturu tla i smanjuje pregrijavanje, ali u sušnim godinama trava konkurira za vodu — treba je niskо kositi ili malčirati.
- Premazi za sniženje temperature (kaolin). Bijeli mineralni premazi reflektiraju dio sunčeva zračenja i snižavaju temperaturu lista i ploda; u pokusima su poboljšali masu i randman jezgre te udio ulja.
- Zaštitne/zasjenjujuće mreže. Foto-selektivne mreže smanjile su udio abortiranih (praznih) plodova u odnosu na otvoreno polje (PMC, 2020.); primjenjive su prije svega u intenzivnim, visokovrijednim nasadima.
Biostimulatori i jačanje otpornosti¶
Moderna tehnologija gnojidbe preporučuje primjenu biostimulatora kako bi se umanjio negativan učinak stresnih uvjeta tijekom rasta i razvoja lijeske. U upotrebi su dvije glavne skupine (Zbornik sažetaka hrvatskih voćara, 2018.):
- Biostimulatori na bazi aminokiselina — podupiru metabolizam i oporavak biljke pod stresom.
- Biostimulatori na bazi ekstrakata morskih algi — pomažu u toleranciji na sušu i toplinski stres.
U stresnom razdoblju preporučuje se koristiti preparate registrirane kao biostimulatori ili ojačivači bilja kako bi se ojačali obrambeni mehanizmi stabla (agroklub / Gospodarski list, 2024.).
Biostimulator nije zamjena za vodu
Biostimulatori i premazi ublažavaju posljedice stresa, ali ne mogu nadoknaditi nedostatak vode u kritičnoj fazi. Temelj prilagodbe ostaju pravilan izbor lokacije, tlo s dobrim kapacitetom za vodu i navodnjavanje.
Inovativni pristupi (istraživanja)¶
- Cijepljenje na nesukcionirajuće podloge. Cijepljenje lijeske na podloge koje ne tjeraju izbojke (non-suckering rootstocks) pokazalo se kao obećavajuća i ekološki prihvatljiva strategija za poboljšanje podnošljivosti vodnog deficita zahvaljujući fiziološkim i biokemijskim prilagodbama (PMC, 2024.).
- Arbuskularna mikoriza (AM). Određene mikorizne gljive mogu pojačati toleranciju biljke na višestruke ljetne stresove i smanjiti toplinski i vodni stres (ScienceDirect, Glomus iranicum…, 2019.).
- Prolin kao biljeg. Nakupljanje prolina pokazalo se pouzdanim biokemijskim biljegom stupnja stresa, a razlike među sortama upućuju na to da su neke tolerantnije i mogu se odabrati za sušom pogođena područja (ResearchGate, Drought responses in six hazelnut cultivars).
Sortne mjere prilagodbe¶
Izbor sorte prvi je i jedan od najvažnijih koraka u prilagodbi nasada klimatskim uvjetima lokacije. Pri odabiru sorte za sušom i vrućinom opterećena područja treba poznavati njihovu reakcijsku normu prema ekološkim uvjetima, uključujući otpornost prema niskim temperaturama i suši, rodnost i kakvoću plodova (Ekološka proizvodnja lješnjaka, 2022.).
U hrvatskim nasadima u praksi su se pokazale sljedeće kombinacije i smjernice:
| Sorta | Karakteristike relevantne za stres | Napomena |
|---|---|---|
| Rimski okrugli | Dobro se pokazao u plantažnim nasadima Slavonije; daje stabilne rezultate | Često glavna sorta (npr. 80–90 % nasada) (Elaborat, 2021.) |
| Istarski duguljasti | Vrlo rodan i kvalitetan u kontinentalnim uvjetima (2.040–2.172 kg/ha) | Duge ovojnice otežavaju strojnu berbu (Zbornik, 2018.) |
| Tonda di Giffoni, Tonda Gentile Romana | Tržišno cijenjene; uvode se radi kvalitete | Tonda Gentile Romana podložnija napadu grinja (RAG korpus) |
Dodatne sortne i genetske smjernice:
- Tolerancija među sortama postoji — istraživanja na šest sorti lijeske pokazala su razlike u odgovoru na sušu, što omogućuje odabir tolerantnijih genotipova za sušna područja.
- Pravilna kombinacija oprašivača. Budući da je većina sorti autosterilna ili slabo autofertilna, dobra kombinacija sorti i raspored redova ključni su da nepovoljni uvjeti u cvatnji ne dovedu do velikog udjela praznih plodova.
- Prilagodba sortimenta lokaciji. Nakon analize klimatskih uvjeta, tla, insolacije i oborina bira se kombinacija sorti — npr. Rimski okrugli i Istarski duguljasti u omjeru 90 % : 10 % (Elaborat, Vojnić, 2021.).
Praktične preporuke i česte pogreške¶
Preporuke:
- Osigurajte vodu u kritičnoj fazi nalijevanja jezgre (srpanj–kolovoz); radije češće i manje nego rijetko i obilno.
- Mjerite vlagu tla u zoni korijena i navodnjavajte prema mjerenju, ne po kalendaru.
- Malčirajte tlo i razmotrite kaolinski premaz u nasadima izloženim jakoj insolaciji.
- U stresnim razdobljima primijenite registrirane biostimulatore (aminokiseline, algе) kao potporu, ne kao zamjenu za vodu.
- Pri podizanju novog nasada birajte sortiment i podlogu prema klimi lokacije i osigurajte dobru kombinaciju oprašivača.
- Krckajte kontrolne uzorke krajem srpnja kako biste na vrijeme procijenili udio praznih i šturih jezgri.
- Skupljajte zrele plodove u barem dva navrata i brzo ih dosušite na 12 % vlage u ljusci (≈ 6 % u jezgri) kako stres i kasni zahvati ne bi pokvarili kvalitetu (Gospodarski list, 2024.).
Česte pogreške:
- Oslanjanje samo na oborine na plitkom, suhom tlu — vodi u neredovit rod.
- Rijetka obilna zalijevanja koja brzo otječu ispod plitkog korijena.
- Brkanje praznih plodova (fiziološki uzrok) s truleži jezgre (biotički uzrok) i pogrešna reakcija.
- Tradicionalno polagano sušenje na asfaltu (1–2 tjedna), koje povećava kiselost i peroksidni broj ulja u već stresom oslabljenim plodovima.
- Sadnja sorti neprilagođenih klimi lokacije bez analize oborina i temperatura.
Izvori¶
Ovaj je članak AI-sažetak nastao iz zbirke literature o lješnjaku (interni RAG korpus) i javno dostupnih izvora. Navodi o dozama, količinama i rokovima informativni su i ovise o sorti, lokaciji te važećim propisima i etiketama sredstava. Glavni korišteni izvori:
- Zbornik sažetaka, 13. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem (2018.) — stresni uvjeti u uzgoju lijeske, biostimulatori.
- Bolesti i štetnici lijeske (završni rad, Repozitorij FAZOS, 2020.) — trulež jezgre, Nematospora coryli, stjenice. https://repozitorij.fazos.hr/object/pfos:2298
- Godišnji plan tretiranja lijeske — Gospodarski list — simptomi oštećenja jezgre, raspon temperatura razvoja gljive.
- "Trulež plodova lješnjaka postaje vrlo ozbiljna" — agroklub / Gospodarski list (2024.) — suho i vruće ljeto, rano opadanje, 30–60 % zaraženih jezgri, sušenje na 12 %/6 %.
- Trulež plodova lijeske — agroklub (2020.). https://www.agroklub.com/vocarstvo/trulez-plodova-lijeske-se-javlja-na-mjestima-napada-stetnika-vrijeme-je-za-zastitu/60175/
- Uzgoj lijeske (pdfcoffee, 2009.) — "gluhi plodovi" bez jezgre, oprašivanje i oplodnja.
- Elaborat zaštite okoliša — višegodišnji nasadi lijeske (BBZ, 2020.) — prazni plodovi pri lošoj oplodnji, potreba za vodom, izbor tla. https://bbz.hr/doc/uprava/elaborat_zastite_okolisa_visegodisnji_nasadi_lijeske_i_sljive.pdf
- Elaborat zaštite okoliša — nasad lijeske, Općina Vojnić (2021.) — izbor sorti Rimski okrugli i Istarski duguljasti prema klimi.
- Tehnološka i ekonomska obilježja uzgoja lijeske (2018.) — prilagodba sortimenta, sorta Rimski. https://doi.org/10.46584/lm.v36i2.1141
- Ekološka proizvodnja lješnjaka u Hrvatskoj (2022.) — kriteriji izbora sorte, otpornost na sušu.
- Grafting with non-suckering rootstock increases drought tolerance in Corylus avellana L. — PMC (2024.). https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11632140/
- Mitigation of multiple summer stresses on hazelnut: arbuscular mycorrhiza Glomus iranicum — ScienceDirect (2019.). https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S030442381930545X
- Drought responses in six hazelnut (Corylus avellana L.) cultivars — ResearchGate. https://www.researchgate.net/publication/311781080
- Effect of Photo-Selective Shade Nets on Pollination Process and Nut Development of Corylus avellana L. — PMC (2020.). https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7758217/